Znanost je rekla svoje: Pivska pjena itekako je važna! Ovaj naizgled samo estetski detalj, zapravo je ključan za aromu, okus i svježinu svakog gutljaja piva.
Svi znamo taj osjećaj: vrući ljetni dan, žedni smo i odlučimo si natočiti savršeno hladno pivo. Ali, umjesto zlaćanog nektara – čaša se pretvori u planinu pjene. Klasična početnička greška? Možda. No pjena nije tu samo radi fotogeničnosti. Iza nje stoji ozbiljna znanost.
Kremasta pjena zadržava sve arome piva
"Kremasta, čvrsta pjena zadržava arome koje su ključne za cjelokupno iskustvo kušanja piva, osobito kod lagera", poručuju iz poznate pivovare Carlsberg.
I Karl Locher, stručnjak za pivo iz švicarske pivovare i pivnice Bieres Calvinus, potvrđuje da dobra pjena znači više od lijepog izgleda. "Pjena zadržava hlapljive arome koje oslobađa tek kad mjehurići puknu, a ujedno štiti pivo od oksidacije i čuva njegovu svježinu", objašnjava Locher.
Dobra pjena na pivu čuva arome
Što o pivskoj pjeni kaže znanost?
Pjena nije samo dekoracija, ona nam, kažu brojni pivski stručnjaci, otkriva puno o samom pivu.
"Gusta, postojana pjena ukazuje na dobro izrađeno pivo s kvalitetnim proteinima i pravilno podešenom karbonizacijom“, kaže Tomas Josas, sommelier za pivo iz Litve.
Mikromjehurići koji su ujednačeni i sitni govore da se pivu pristupilo s pažnjom. Ako su mjehurići krupni, nalik onima iz pjenaste kupke, vjerojatno je pivo slabije karbonizirano. A što pjena dulje traje – to je vjerojatnije da se pivo duže karboniziralo i ima bolju strukturu.
Zašto neka piva imaju manje pjene?
Manjak pjene ne znači automatski da je pivo loše. Postoji više razloga zašto pivo može imati slabiju "kapicu". Primjerice, alkohol smanjuje stabilnost pjene, pa će jača piva imati tanji sloj. Isto vrijedi i za masnoće (grickalice, ruž, čak i masne usne) ili ostatke deterdženta u čaši – sve to može "ubiti" pivsku pjenu.
"Temperatura piva, način točenja, vrsta plina, čistoća čaše – sve to igra ulogu“, ističe Josa te dodaje da je idealna temperatura za čuvanje pjene 5–7 °C. Previsoka temperatura stvara, naime, puno pjene koja se brzo raspadne.
A ovisno o vrsti piva, razlikuje se i željena količina pjene. Lageri obično imaju tanju pjenu, dok ale piva i IPA-e trebaju veću pjenu kako bi se oslobodile arome hmelja. Kod stoutova očekujemo gušću, baršunastu pjenu – ali s manje volumena.
Ako pije pivo bez pjene, on je neznalica!
Pij brzo – ili vjeruj pjeni
"Pjena prekriva pivo i sprječava da arome i CO₂ pobjegnu. Ako želiš osjetiti puni okus, ili pij brzo – ili pusti da pjena odradi svoje", kaže Tobias Zollo iz pivovare Weihenstephan u Njemačkoj.
Iako je lagana poput oblaka, pivska pjena u sebi nosi koncentraciju aroma iz hmelja i žitarica. To je prvo što osjetimo prije nego što pivo dotakne nepce. Zato prvi gutljaj uvijek djeluje intenzivnije nego sljedeći.
Osim toga, gusta pjena usporava otpuštanje mjehurića, pa pivo dulje ostaje živahno i svježe.
"S dobrom pjenom manje su šanse da prolijete pivo dok ga nosite do stola. I znate je li pivo svježe natočeno – ili je već malo ‘odležalo’ na šanku", napominje Zollo.
Znaš li savršeno natočiti pivo?
Kako savršeno natočiti pivo?
Čak i ako je pivo savršeno skuhano, doživljaj može pokvariti loše točenje. Zollo otkriva trik kako se toči Hefeweizen, poznato pšenično pivo. "Točenje piva je tehnika, ali i mala umjetnost. I nije baš lako, treba vježbe“, zaključuje Josas.
Evo cijelog postupka točenja piva:
- Isperi čašu i pusti da kapljice vode same istek iz čaše.
- Počni točiti pivo pod kutom od 45 stupnjeva.
- Nemoj odmah izliti sve – malo ostavi u boci ili limenci.
- Protresi ostatak piva da se kvasac s dna digne, pa ga ulij na kraju.
- Voilà – savršena, bogata pjena.
A ovo su naše slasne ideje za tvoj pivski meni:
