Powered by:
Začini su ono po čemu se obroci razlikuju. Osim što mogu promijeniti okus i miris pripremljene hrane, također imaju ljekovita svojstva i ulogu prezervacije hrane, odnosno zaštite od loših bakterija.
Koliko su začini važni govori i to da su u srednjovjekovnoj Europi imali gospodarski i politički jednaku važnost kao što nafta ima danas. Trgovina začinima bila je toliko unosan posao da su se brojne arapske zemlje i talijanski gradovi obogatili, a trgovački pomorski put od Europe do Indije prikladno je nazvan Put začina.
Danas svaka kultura ima svoju lepezu začina, no planetarno se svi drže dobro poznate soli. Ona je dobra jer pojačava prirodne okuse te je u manjim količinama neophodna za zdravlje. No sol zapravo nije začin jer se pod začine podrazumijevaju dijelovi biljki. Ako svojoj hrani želiš osigurati bolji okus umjesto da dodaješ sol u velikim količinama, iskoristi jedan od pet popularnih dodataka azijske i mediteranske kuhinje.
1. Kurkuma
Kurkuma, poznata kao indijsko "zlato", potječe iz porodice đumbirovki te je upravo zbog nje curry prepoznatljive žute boje. Iako zbog blagosti okusa neće preuzeti aromu cijelog jela, treba pripaziti na njen jak miris. Dodaje se pred kraj kuhanja kako bi se sačuvala zdrava svojstva. Kurkumu mnogi koriste i kao zamjenu za skupocjeni šafran. Kurkuma je zdrava jer sadrži aktivni sastojak kurkumin, koji ima više od 150 potencijalno terapijskih učinaka, a uključuje antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva.
Savjet
Kurkumu je najbolje kombinirati s masnoćama jer se u njima lako topi. Osim toga, odlično se apsorbira u kombinaciji s crnim paprom, koji sadrži piperin te pospješuje apsorpciju kurkumina u tijelu.
2. Peršin
Peršin potječe iz regije središnjeg Mediterana odakle se rasprostranio po Europi, a kasnije i svijetu. Dvogodišnja je biljka ljekovitih svojstva i uvijek se može u potpunosti iskoristiti. Sušenim listovima začini jela, a od korijena napravi proljetnu juhu. Odličan je za smanjenje krvnog tlaka, bogat je vitaminima C, A i K te željezom, koji se preporučuju kod anemije, smanjuje loš kolesterol, a odličan je i kod bolnih i neredovitih menstruacija.
Savjet
Prije pohrane svježeg korijena peršina u hladnjak potrebno ga je isprati, dobro osušiti pomoću papirnatog ručnika te spremiti u dobro zatvorenu plastičnu vrećicu kako bi što dulje ostao očuvan. Sušeni peršin čuvajte u hermetički zatvorenoj posudi na hladnom, suhom i tamnom mjestu.
3. Dimljena paprika
Dimljena paprika dobiva se, kao i svi ostali srodni začini, sušenjem plodova biljke Capsicum annuum. Specifičan način dobivanja ovog začina potječe iz španjolske regije La Vera, gdje zbog vlažne i hladne jesenske klime papriku nije bilo moguće sušiti na zraku, pa su je uzgajivači sušili na dimu hrastova drveta. Dodaje se u paprikaše, gulaše i variva, a posebno se dobro prožimaju okusi dimljene paprike i ribe. Zagrijavanjem dimljene paprike oslobađaju se njezini prirodni okusi, ali dobro je biti na oprezu jer paprika može vrlo lako zagorjeti. Zato ju treba pripremati uz maslinovo ulje, na slaboj vatri i ne više od jedne minute.
Savjet
Dodaj žličicu dimljene paprike uobičajenom dresingu za salatu te unesi osvježenje u domaću kuhinju. Slatkasta aroma paprike salatu će učiniti izrazito ukusnom i zanimljivom.
4. Kajenski papar
Kajenski papar prvi je izbor za one koji se vole poigrati s ljutinom. Plod po Scovilleovoj ljestvici pripada kategoriji umjereno ljutih papričica, a uzgaja se u cijelom svijetu, najviše u Indiji, Meksiku i istočnoj Africi. Kajenski papar odličan je izvor vitamina i minerala, uključujući vitamin A, C, E, vitamine B kompleksa, beta karoten, kalcij i kalij. Glavni aktivni sastojak je kapsaicin koji ima antikancerogeno i antiupalno djelovanje. Kajenski papar koristi se i kod problema s probavnim sustavom jer ublažava plinove, žgaravicu i grčeve u trbuhu.
Savjet
Kajenski papar može se iskoristiti i u kozmetici kućne radinosti. U 30 ml mlijeka dodaj pola žlice meda i prstohvat kajenskog papra. Smjesa se nanosi na lice, izbjegavajući područje oko očiju, te ostavlja da djeluje 20 - 30 minuta. Maska će pojačati cirkulaciju, pospješiti regeneraciju te blistav i zdrav izgled kože.
5. Ružmarin
Ružmarin je biljka suhe mediteranske klime te se stoljećima vjeruje da stimulira pamćenje. Ova zimzelena grmolika biljka, intenzivnog mirisa i pikantnog okusa, neizostavan je začin kod pripreme ribe na gradelama te kod pripreme mesa, posebno piletine i janjetine. S obzirom na to da ima izrazito jaku, gorku aromu, potrebno ga je postepeno dodavati u jela. Prije pečenja ružmarin se s drugim začinima utrlja na meso. Začin se vadi nakon kuhanja u gulašu i janjećoj juhi. Obogatit će svako jelo od rajčice, a dobro se sljubljuje i s gljivama i krumpirom. Za novu dimenziju omleta i fritaja valja dodati ružmarin.
Savjet
U slučaju da se aroma ružmarina previše osjeti, može se dodati češnjak, papričica ili limunova kora, koji će ublažiti njegovu aromu.
Posjeti www.zacini-inspiracije.hr i nauči više o omiljenim začinima te sudjeluj u nagradnom natječaju! Otkrij koji je tvoj omiljeni Vegeta Maestro začin i opiši zašto je baš on kralj vaše kuhinje. Najoriginalniji rad osvaja vikend za dvoje na Brijunima + 2.000,00 kn na potrošačkoj kartici!
