Powered by:
Hrvatska ima četiri vinske regije, a svaku regiju krase određene posebnosti tla, klime, sorata i, naravno, ljudi. Može se reći da imamo četiri regije za četiri godišnja doba, kaže Ivo Kozarčanin, dugogodišnji novinar i bloger koji s vinom ljubuje i o njemu piše još od puberteta.
Proljeće je u čašama vina Bregovite Hrvatske. Međimurje, Zagorje, Prigorje i Plešivica znamenite su podregije Bregovite Hrvatske, iz čijih vinograda dolaze najbolji hrvatski pjenušci, rizlinzi i crni pinoti, najzahtjevnija vina koja traže hladniju klimu i mineralno tlo. S krajnjeg sjevera stižu fini mirisni sauvignoni, a iz dobrih podruma i chardonnayi na tragu onih iz Chablisa, koji su i najbolji na svijetu. Ne bi bilo pošteno zanemariti slatka vina Bregovite Hrvatske, prepoznatljiva po izraženim kiselinama koje im daju svježinu kakva se rijetko pronalazi u vinima s nekoliko stotina grama neprovrela šećera.
Ljetna vina treba tražiti u Istri. Malvazije prošlogodišnje berbe u ljeto dostižu zrelost koja ih čini savršenom pratnjom jelima od najkvalitetnije ribe i plodova mora, a vina od istarskog dragulja terana kao mlada odlično prate crveno meso sa žara. Zreliji terani posebna su priča. Nekad se od te divlje sorte kuhala istarska supa, težačko jelo u kojem se topi prepečeni stari kruh, a danas je spremna za posluživanje najzahtjevnijim gostima najboljih svjetskih restorana. Bijeli muškati i službeno se nazivaju momjanskima po jedinstvenom gradiću u kojem jedna od najstarijih sorata postiže kvalitativne vrhunce.
Bijela vina Slavonije i Podunavlja zlatnom bojom nose najljepše doživljaje jeseni. Graševina taman godinu dana nakon berbe dostiže punu zrelost, chardonnayi postaju zaobljeni, a u sivim pinotima počinju se pojavljivati note prezrelog voća po kojima je to vino prepoznatljivo. Kako se i na lišću stabala u šumama ovog ravničarskoga kraja ujesen počinje pojavljivati crvena boja, tako nam u čaše stižu rubinska vina kraljice frankovke, njezina sina zweigelta (doista je riječ o majci i sinu) te međunarodnih sorata poput cabernet sauvignona i merlota.
Dalmaciju posjećujemo ljeti, ali u njezinim se vinima najviše uživa zimi. Ponajprije u velikim plavcima, iako ta sorta u nazivu ima i epitet mali. Ponajbolje plavce vinari su oduvijek čuvali da bi ih darovali liječnicima, kad bi zatrebalo, ili otvorili za Božić. Na tom su tragu i babići, crljenci ili tribidraci, pa i bijele sorte punog tijela i raskošnih aroma poput pošipa, grka ili malvasije dubrovačke, koja s istarskom dijeli samo slično ime. Ima u Dalmaciji i nježnih bijelih sorata, poput maraštine i kujundžuše, ali i one su, svježinom koja ih odlikuje, fina pratnja predjelima tijekom zime.
Kvaliteta zaslužuje pažnju, a kvalitetna vina zaslužuju da se za njih zna. Početkom godine Lidl je u suradnji s Vinartom pokrenuo projekt afirmacije kvalitetnih domaćih vina i isticanja onih s najboljim omjerom cijene i kvalitete. Na natječaj se prijavilo 40 vinarija s više od 120 vina u kategorijama: bijelo, crno i rosé vino. Stručna komisija odabrala je 3 najbolja! Pinot sivi - vinarije Čobanković; Rosé - vinarije Belje i Cabernet Sauvignon - vinarije Feravino od sad možete pronaći u Lidlu.
