Špajza 06. travnja 2016.

Kako izbjeći bacanje hrane

Hrana
foto: Stockfood
gastro postao gastro.24sata.hr
Gotovo polovina jestive i zdrave hrane koja se proizvede u zemljama Europske unije u domaćinstvima završi u kontejnerima za smeće, kao i hrana u supermarketima i restoranima. U isto vrijeme na milijune građana živi ispod granice siromaštva i ovisi od pomoći u hrani od dobrotvornih organizacija. Domaćinstva su najodgovornija za bacanje hrane, a više od pola bačenoga moglo bi se iskoristiti.

Takvo bacanje hrane predstavlja veliki trošak kao i stvaranje nepotrebnih količina otpada. Sve se to može izbjeći dobrim planiranjem prije odlaska u kupovinu, štedljivim navikama i odabirom samo potrebne i kvalitetne hrane. Procjenjuje se kako ćemo baciti trećinu hrane koju kupujemo svaki tjedan. Ovi savjeti mogu pomoći u smanjivanju bacanja hrane, uštedi novca i zaštiti okoliša.

1. Popisom do racionalnije kupnje

Napravite popis kako biste izbjegli stihijsko kupovanje nepotrebnih namirnica. Provjerite sastojke u vašem hladnjaku i kuhinjskim ormarićima, a zatim popišite stvari koje vam nedostaju. Ako prakticirate kupnje hrane vikendima, kroz tjedan kada vam ponestane neke namirnice, zabilježite na papir. To će vas spriječiti u lutanju trgovinama i kupovanju stvari koje vam nisu potrebne.

2. Češće i manje kupnje

Jednomjesečni 'šoping' hrane nije pametan potez. Prilikom njega kupuje se previše hrane s kraćim rokom trajanja, koja se ne uspije pojesti u tome periodu. Promijenite naviku i kupujt, kvarljiivije namirnice, kao što su meso, voće i povrće - češće u manjim količinama, barem jednom tjedno.

3. Planirajte obroke

Tjedno bi bilo dobro odvojiti malo vremena za planiranje obroka za idući tjedan, uključujući i doručak, ručak i večeru. Redovito planiranje obroka pomoći će vam da kupujete racionalnije, ekonomičnije i zdravije.

4. Zlatno pravilo – nikad ne idite u kupovinu gladni

'Prazan želudac' bi u sebe strpao sve i svašta. Tako trpamo i u kolica namirnice ako smo gladni. Kupujemo ono što nam uistinu treba i ne treba. Siti možemo razmišljati puno objektivnije i savjesnije.

5. Oprezno s reklamiranim, popularnim i namirnicama na akciji

Prije nego što kupite namirnicu koju inače ne koristite, dobro promislite za što biste je, i u kojem jelu mogli iskoristiti. Ako niste sigurni, nemojte ni kupovati. Ukusno, zdravo, popularno, može se činiti sve što se trenutno reklamira, namirnice na akciji s kraćim istekom roka trajanja mogu cijenom biti povoljne za kupnju, ali isto tako ako ne znate za što ćete ih upotrijebiti - mogu vrlo brzo završiti u smeću.

6. Gledajte rokove trajanja namirnica.

Birajte i kupujte namirnice kojima je ostalo još dosta vremena do isteka roka trajanja, a izbjegavajte one na kojima rok samo što nije istekao. Namirnice s čudnim mirisom, okusom i izgledom, bez obzira je li isteklo ili nije rok, nemojte konzumirati.

zimnica1.jpg | Author:

7. Ostatke hrane iskoristite za večeru

Ostatke koje sakupljate od skuhanih jela čuvate u hladnjaku i nikako da se pojedu. Napravite od njih večeru ili neki obrok u kojem se ti ostaci mogu iskoristiti. 

8. Zamrzite nepojedeni ručak

Ima dana kad nemamo vremena niti volje za kuhanje. Za takve dane u svome zamrzivaču čuvajte višak skuhanih variva, umaka, juha i druge pirjane hrane. U posude koje ste ih spremili zalijepite naljepnice na kojima ste napisali što ste i kada spremili. Ako ne možete na vrijeme pojesti kobasice, hrenovke, svježe voće i povrće, i to se također može smrznuti.

9. Organizacija hladnjaka

Često se dogodi da hranu gurnemo na dno hladnjaka i zaboravimo na nju. U urednom hladnjaku rijetko se može dogoditi da nam promakne nešto s kraćim rokom trajanja što nismo iskoristili, U jednu kutiju, može i kartonsku, posložite namirnice koje se što prije moraju iskoristiti.

10. Podijelite hranu s drugima

Ako vam se i dogodilo da ste kupili veće količine hrane, koju ne možete konzervirati i smrznuti, a uskoro bi se mogla pokvariti - pozovite prijatelje. Izbjeći ćete bacanje, a i druženje dobro dođe. Možete i višak hrane dati onima za koje znate da su u teškom financijskom stanju.

shopping lista.jpg | Author:

11. Temperatura hladnjaka

Prema istraživanjima, najbolja temperatura na kojoj će namirnice ostati najdulje svježe je od 3,5 do 4 stupnjeva C. Više temperature će u hladnjaku uzrokovati brže kvarenje hrane, a niže će dovesti do zamrzavanja hrane.

12. Hrana iz vlastitog vrta

Voće i povrće iz vlastitog vrta uzimat ćete prema vlastitim potrebama. Sezonsko voće možete jesti svakodnevno, a pri kraju sezone ga možete preraditi, iskoristiti za zamrzavanje, konzerviranje i zimnicu. Znat ćete što jedete, te uštedjeti novac i bacanje hrane. 

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.