Prilikom izrade karamela bitno je ne miješati smjesu, već samo posudu lagano vrtjeti te paziti na boju prženog šećera. Ako previše pržimo, bit će gorak i pretaman.
Bitno je da prženi šećer dobije boju jantara te tek tad oprezno ulijevamo mliječno vrhnje za šlag (nikako biljno). Ohladimo i uživamo!
Prije nego što se upustite u pripremu, donosim vam nekoliko činjenica o karamelu.
Karamel je poslastica nastala karameliziranjemm (posmeđivanjem) šećera. Dobiva se prženjem šećera na temperaturi od 170 do 180°C, odnosno procesom posmeđivanja šećera ili njegovih derivata.
Danas se često riječ karameliziranje koristi za posmeđivanje raznih vrsta hrane, iako se doslovno značenje odnosi na namirnice bogate ugljikohidratima. Šećer se otapa u bezbojnu masu, počinje žutjeti, prelazi u tamno smeđu boju te dobiva gorko-slatki okus.
Da bismo dobili karamel potreban nam je kristalni bijeli šećer, voda (može i bez), mliječno vrhnje za šlag, maslac i malo soli. Najbolje je koristiti posudu bijelih stijenki kako bismo bolje vidjeli boju karamela. Isto tako, posuda bi trebala biti dublja zbog opasnosti od prskanja i opeklina. Kako bismo smanjili mogućnost prskanja, ostali sastojci trebaju biti sobne temperature.
Trenutak dodavanja vrhnja je presudan trenutak, u kojem određujemo kakav karamel želimo dobiti; svijetli, srednje tamni ili tamni karamel.
Svijetli karamel je sladak, srednje tamni ostaje i dalje sladak te savršeno upotpunjuje deserte poput rožate ili panna cottee, a tamni ima slatko gorak okus i idealno ga je jesti samog. Od njega nastaju savršene karamele.
Svaka vrsta karamela ima ,,svoju,, temperaturu, ali se ja vodim bojom. Kada šećer dobije finu jantarnu boju dodajem ostale sastojke. Nekad bude svjetliji, nekad tamniji, ali je uvijek jako ukusan!
Bitno!
Kada se vrhnje ulije u šećer dolazi do stvaranja grudica (nije ništa krenulo po zlu), ali se laganim zagrijavanjem grudice otapaju.
U pravilu, proces otapanja šećera odvija se bez miješanja (samo na početku umiješamo šećer i vodu) već posudu lagano okrećemo. Tek prilikom dodavanja ostalih sastojaka koristimo silikonsku špatulu.
Razlikujemo dvije vrste karamela, vlažni (radi se s vodom) i suhi (šećer se prži dok ne prijeđe u tekuće stanje). Suhi karamel se koristi u pripremi krokanta te se tada miješa s grubo usiljenim bademima i služi kao ukras (i poslastica) na tortama i kolačima.
Oprez!
Karamel je jako vruć, budite pažljivi prilikom izrade!
Želite li uživati u Mirjaninim slatkim i slanim receptima, požurite na blog Od slatkoga slađe, istoimenu Facebook stranicu i Instagram profil.
Sastojci za karamel:
- 200 g šećera
- 4 žlice vode
- 2 dl mliječnog vrhnja za šlag
- 40 g maslaca
- ½ žličice soli
Postupak pripreme:
- Šećer i vodu grijati bez miješanja. Povremeno protresti posudu.
- Kada se šećer otopi i dobije zlatnu boju lagano uliti vrhnje te grijati miješajući.
- Dodati maslac i sol. Otopiti.
- Karamel uliti u staklenu posudu i ohladiti.
- Držati u hladnjaku.
Dobar tek!