Powered by:
Vjerujemo da vam se nebrojeno puta dogodilo da pročitate recept u kojem nije navedeno koju vrstu brašna treba koristiti prilikom pripreme jela. Nakon toga uslijedilo bi nekoliko minuta istraživanja na internetu i obavljanje telefonskih poziva upućenih baki i mami kako biste provjerili koje uistinu treba koristiti. Da biste u budućnosti izbjegli ovakve situacije, donosimo vam sve informacije o ključnom sastojku svima poznatog prehrambenog proizvoda - kruha.
Sastojak sa zlatnih polja
S prehrambenog stajališta, brašno je poluproizvod koji predstavlja glavnu sirovinu prilikom proizvodnje kruha, peciva, keksa, tjestenine, slastica, a može biti i dodatak jelima. Brašno se proizvodi još od prapovijesti, a prvi trgovački mlinovi na vodeni pogon u Hrvatskoj bili su izgrađeni u Rijeci oko 1830. godine.
Iako se brašno može proizvesti od raznih biljaka, velika većina proizvodi se od pšenice. Razlog tomu velika je količina glutena koja se nalazi u tijestu od pšeničnog brašna, a posebno je pogodna za pečenje kruha.
6 osnovnih vrsta pšeničnog brašna
Pšenično brašno odličan je izvor ugljikohidrata, glavnog izvora energije za ljudski organizam. Ovisno o načinu mljevenja i dijelu žitarice koji koristimo, brašno označavamo oznakom T i brojem. Ona govori o količini pepela u brašnu. U pravilu, što je tip brašna veći, ono sadrži veću količinu pepela i tamnije je boje te obrnuto.
Tipovi pšeničnih brašna na hrvatskom tržištu:
- krupica (T-400) ili griz
- bijelo (T-400 i T-550) pšenično brašno s nutritivnog je stajališta siromašnije u odnosu na tamna brašna; bijelo pšenično brašno može biti glatko i oštro
- polubijelo (T-700 i T-850) brašno sadrži više vitamina, mineralnih tvari i bjelančevina
- crno (T-1100 ili T-1600) brašno; kruh izrađen od crnog brašna bolje zadržava svježinu od bijelog kruha
- integralno (graham ili prekrupa) cjelovito brašno u pravilu se često kombinira s ostalim tipovima pšeničnog brašna ili s brašnima drugih žitarica zbog dobivanja hranjivog kruha
- namjenska pšenična brašna, npr. brašna za dizanje tijesta, za vučena (tanka) tijesta i sl.
Kada koristiti glatko, a kada oštro brašno?
Brašna koja najčešće koristimo svakako su glatko (T-400) i oštro (T-550) brašno. Oštro brašno grublje je samljeveno i žućkaste boje, dok je glatko mekše i bjelje. Isto tako, glatko brašno finije je mljeveno te je tijesto izrađeno od njega glađe teksture. Jedinstveno pravilo ukazuje na to da se oštro brašno koristi za pripremu kruha, peciva, savijača, krafni, muffina i tjestenina. Glatko brašno idealno je za pravljenje keksa, kolača s biskvitom, njoka i pohanog mesa.
Uvijek postoji iznimka, pa su tako i domaćice u ovom slučaju podijeljenog mišljenja o tome koje brašno koristiti u smjesi za palačinke. Ono što vam predlažemo jest svakako pronaći zlatnu sredinu i odrediti omjer 50:50. Ovo pravilo ne odnosi se samo na palačinke nego i na svaki recept u kojem nije točno definiran tip brašna.
