Tarte Tropézienne
Kada govorimo o desertima Azurne obale tada svakako valja spomenuti Tarte Tropézienne, a radi se o finoj piti glamuroznog porijekla iz Saint-Tropeza. Naime, za popularnost ovog deserta zaslužna je glumica Brigitte Bardot koja je tijekom snimanja filma "I Bog stvori ženu" uživala u ovom okruglom kolaču s biskvitom koji nalikuje na brioš posutim karameliziranim šećerom u prahu i punjenim zanosnom kremom aromatiziranom narančinim cvijetom. Danas gotovo svaka slastičarnica u Saint-Tropezu priprema ovu slasticu i to u nekoliko različitih varijanti s kremom na bazi ruma, likera od višanja, s čokoladom ili šumskim voćem, a u slastičarnicama je obavezna naravno i slika predivne glumice na zidu.
Tarte au Citron
Već 83 godine u gradu Menton, jednim od najljepših francuskih gradova na moru, smještenom na granici s Italijom, svake godine odvija se veliki festival limuna. Stoga u čast limunu svakako valja spomenuti barem jednu slasticu u kojoj limun igra glavnu ulogu, a odluka je pala na klasik Tarte au Citron. Sočan limun obožavana je namirnica za pripremu krema i punjenja za fine pite većih i manjih dimenzija od prhkog tijesta. Klasični francuski tarte au citron sastoji se od pâte sablée odnosno „pjeskovitog“ prhkog tijesta s punjenjem od svježeg limunovog soka, ribane limunove korice, šećera i jaja. Za ovaj tip kolača, tijesto se može djelomično ispeći prije dodavanja punjenja koje se zatim peče u pećnici ili je pak moguće tijesto ispeći do kraja, a zatim dodati vruću kremu koja je kuhana na štednjaku. Kolač se najčešće dekorira kandiranim limunom, utučenim šlagom ili meringom odnosno šlagom od bjelanjaka kratko zapečenim do lijepe boje.
Cannelés
Mnogi recepti nemaju vlastitu priču o nastanku, međutim, ovi divni mali kolači iz kalupa, specijalitet Bordeauxa, imaju mnogo. Jedna od njih glasi da su ove kolačiće osmislile časne sestre na početku 19.og stoljeća, spašavajući rasuto brašno iz teretnog prostora brodova usidrenih u luci. Pripremaju se u karakterističnim, visokim, individualnim kalupima s utorima koji se iznutra premazuju mješavinom voska i brašna kako bi kolač lakše izašao nakon pečenja i kako bi dobili karakterističnu hrskavu koricu. Tijesto se sastoji od mlijeka, šećera u prahu, cijelih jaja i žumanjaka i ruma. Obavezno je odležavanje tijesta u hladnjaku barem 12 sati, a zatim se tijesto pusti da se ugrije na sobnu temperaturu prije punjenja u kalupe i pečenja u pećnici na visokoj temperaturi oko 45 minuta. Unutrašnjost kolača je bijela, kremasta i blago tekuća, dok je vanjska korica tamna i hrskava. Cannelés se mogu poslužiti preliveni preljevom od karamele i maslaca.
Gâteau Basque
Ovaj desert nastao je u 17. stoljeću u Francuskoj Baskiji, a radi se o tijestu koje se u originalu pripremalo od kukuruznog brašna i masti i oblikovalo se u oblik male svinje. Do danas se gâteau transformirao u kolač koji u unutrašnjosti sadrži marmeladu od voća ili kremu aromatiziranu rumom.
Pastis gascon
Pastis gascon je u osnovi pita od jabuka, no s vrlo zanimljivim izgledom. Porijeklom je iz povijesne pokrajine na jugozapadu Francuske, Gaskonje. Specifičnost ovog deserta je da se jabuke preko noći mariniraju u posebnoj vrsti konjaka iz pokrajine Armanac u Gaskonji. Pastis gascon priprema se od listova vučenog tijesta koji se puste da neuredno padaju preko ruba okrugle posude za pečenje. Tijesto se slaže naizmjence s jabukama u tri sloja da bi se završilo zatvaranjem zadnjeg sloja jabuka s rubovima tijesta koji slobodno padaju preko ruba posude. Rubovi tijesta zatvaraju se pomalo umjetnički čineći izgled ruže. Tijesto se obilno premazuje otopljenim maslacem kao i u slučaju naše domaće štrudle.
Petits gâteaux mont blanc
Kolačići mont blanc impresioniraju svojim izgledom koji podsjeća na planinu zametenu snijegom. Ovaj se desert, osim u francuskoj pokrajini Savoji, danas rado priprema u Italiji, Hong kongu, Japanu i Mađarskoj. Mont blanc prvi puta se spominje u talijanskoj kuharici iz 15. stoljeća, a navodno je u njemu često uživala Lucrezia Borgia, talijanska plemkinja iz zloglasne obitelji Borgia. Glavna komponenta deserta je krema od kesten pirea koja se nanosi na biskvitnu podlogu u obliku tankih rezanaca i na vrhu ukrasi šlagom i šećerom u prahu.
Bugnes lyonnaises
Bugnes je pržena delicija iz Lyona koja se tradicionalno priprema prije korizme. Bugnes nalikuju dalmatinskim kroštulama, a mogu se pripremati s dodatkom ili bez kvasca. Tanko se tijesto aromatizira narančinim cvijetom, vanilijom i rumom te se najčešće reže u trokute, tradicionalno uz pomoć drvenog kotača.
Crème Caramel
Klasični crème caramel široko je poznat poglavito na našim prostorima zbog sličnosti s rožatom. No kako je to tipični desert južne Francuske i vrlo česti ugodni završetak mediteranske večere svakako ga valja uvrstiti na popis najljepših deserata. Nemojte ga miješati s crème brûlée-om, njegovim konkretnijim rođakom, jer crème caramel je lagana mješavina jaja, šećera, vanilije i mlijeka ili slatkog vrhnja koja se kuha dok se ne zgusne i tada ulijeva u pojedinačne kalupe obložene karameliziranim šećernim sirupom. Krema se kuha u vodenoj kupelji u pećnici barem 30 minuta i hladi dok sasvim ne očvrsne. Prije posluživanja kalupi se okrenu, a kremu okružuje sloj tekuće karamele.
Clafouti
Ovaj francuski kolač dolazi iz pokrajine Limousin, a sastoji se od bogate i guste smjese nalik na smjesu za palačinke od brašna, šećera, jaja i mlijeka koja se prelije preko sočnih zaslađenih višanja. Kako se polovina tijesta prvo kratko zapeče, a zatim po vrhu rasporede višnje prije nego se ulije ostatak smjese, višnje ne propadnu na dno već ostaju u sredini. Kolač se poslužuje mlak, posut šećerom u prahu, a osim višanja i trešanja mogu se koristiti i šljive, jabuke i bobičasto voće.
Calisson d´Aix
Možda najpoznatiji provansalski keksići su već stoljećima popularni calisson d´Aix koji se pripremaju od glatke, blijedo žute homogene paste od kandiranog voća, najčešće dinja i naranči uz dodatak mljevenih badema. Keksići su preliveni bijelom šećernom glazurom i režu se u obliku romba odnosno nalikuju bademima. Imaju zanimljivu teksturu koja podsjeća na marcipan međutim u okusu prevladava voće.
