Ova bezvremenska biljka kod starih naroda bila je simbol smrti i rođenja, služila je za zaštitu od zlih sila, ali i kao saveznica vještica. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu štiti od reume, a vino od bobica smatralo se vilinskim pićem, jer onaj tko bi ga popio, dobio je moć da vidi vile i s njima komunicira. U našim je krajevima, osim po sirupu, soku ili likeru, bazga poznata i kao ljekovita biljka koja se stoljećima koristi u narodnoj medicini.
Cvjetovi bazge beru se tijekom suhih i toplih dana kad su potpuno procvjetali, a nikako poslije kiše. Budite oprezni s bobicama jer su sirove otrovne stoga ako pripremate džem ili kompot obavezno ih kuhajte. Osušite cvjetove tako da ih objesite na propuh, a čuvajte ih na suhom i tamnome mjestu poklopljene ili u vrećicama do godinu dana. Ako potamne, bacite ih.
Od bazge se često radi i čaj za koji treba oko tri grama cvjetova, šećer, med ili voćni sirup za zaslađivanje i prokuhana voda. Napravite i gazirani sok s bazgom, šećerom, jabučnim octom, limunom i vodom. Držite u posudi na suncu dok ne provrije, procijedite i ulijte u staklenu bocu.
S vremenom će se na dnu stvoriti talog od cvjetne peludi koji prilikom spravljanja soka zamuti preostali sok u boci. Iako to ne utječe na kvalitetu napitka, još jednom ga možete lagano procijediti u drugu bocu kako bi talog ostao na dnu. Sok se, naravno, može napraviti i bez konzervansa i limunske kiseline, no trajnost mu je onda kraća pa napravite manju količinu i čuvajte ga u hladnjaku.
