To u praksi znači da upotrebom novog di-go kvasca za kolače preskačemo ili skraćujemo nekoliko faza u pripremi kolača. Više nije potrebno ostavljati kvasac pomiješan s toplim mlijekom ili vodom da se prvo zasebno diže, pa ga tek onda pomiješati s ostalim sastojcima, sada to možemo napraviti odmah. Osim toga, samo dizanje tijesta je znatno brže, a tijesto je manje osjetljivo na promjene temperature u vašoj kuhinji.
Taj „snalažljivi” di-go kvasac za kolače prvi je takav kvasac u regiji, čiju kvalitetu garantira domaća proizvodnja. Kvasac je “živi organizam”, a kockica kvasca skup je živih stanica, odnosno jednostaničnih mikroorganizama veličine 6 do 8 μm. Gram kvasca sadrži 10 milijardi živih stanica! Mikroorganizmi u kvascu proizvode CO2, plin koji diže tijesto, daje mu elastičnost i volumen te pridonosi aromi pečenih proizvoda. Kvasac odlikuje visok sadržaj bjelančevina, vitamina skupine B te različitih enzima i minerala.
Upotreba kvasca u kulinarstvu poznata je od davnina, nekoliko civilizacija, uključujući Egipćane, Židove, Grke te kasnije Gale i Ibere, proizvodilo je fermentirane prehrambene proizvode. No, tek je u 19. stoljeću francuski kemičar Louis Pasteur dokazao da fermentacija nastaje uz pomoć živih mikroorganizama.
Bez obzira za što se ovog Božića odlučili, bila to tradicionalna orahnjača, makovnjača, fritule, kuglof, slatki božićni kruh ili nešto drugačije poput slatkog vijenca ili tijesta punjenog voćem, orasima, bademima, bez obzira na to, Vaša sigurna „karta“ za božićni stol prepun delicija od tijesta je di-go kvasac za kolače. Nemojte to smetnuti s uma pri planiranju božićne kupovine.
