Prosječna osoba godišnje baci desetke kilograma hrane, a velik dio otpada upravo na voće i povrće. Razlog često nije loša kvaliteta namirnica, nego nepravilno skladištenje. Od trenutka kada ih kupiš pa do mjesta na kojem ih čuvaš kod kuće, brojne navike mogu utjecati na to koliko će dugo ostati svježi.
Mnogi, primjerice, rajčice i krastavce automatski stavljaju u hladnjak, dok krumpir drže uz luk. Iako se to čini praktičnim, upravo takve pogreške mogu ubrzati propadanje namirnica.
Voće i povrće i nakon berbe nastavlja "živjeti"
"Voće i povrće razlikuju se od ostalih namirnica po tome što su i nakon berbe još uvijek živi organizmi", objašnjava Barbara Gouble, fiziologinja specijalizirana za voće i povrće za Le Monde.
No ne ponašaju se sva jednako. Stručnjaci ih dijele u dvije velike skupine: one koji nastavljaju dozrijevati nakon berbe i one koji nakon berbe više ne sazrijevaju, nego postupno propadaju.
Ključnu ulogu pritom ima etilen, prirodni biljni hormon koji potiče dozrijevanje.
Voće i povrće koje nastavlja dozrijevati nakon berbe
U ovu skupinu spadaju: marelice, avokado, banane, smokve, marakuja, guava, kivi, mango,dinja, nektarine, papaja, breskve, kruške, jabuke, šljive i rajčice.
Takve namirnice proizvode etilen, plin koji omogućuje nastavak dozrijevanja i nakon berbe. Zato će avokado ostavljen na sobnoj temperaturi još sazrijevati, a proces možeš dodatno ubrzati ako ga staviš u papirnatu vrećicu.
Što je plod zreliji, to proizvodi više etilena. Zato će banana brže sazreti ako je ostaviš pokraj jabuke ili dinje.
No stručnjaci upozoravaju da s ovom metodom treba biti oprezan. Prezrelo voće oslobađa velike količine etilena i može uzrokovati ubrzano kvarenje namirnica koje se nalaze u njegovoj blizini.
Voće i povrće koje ne dozrijeva nakon berbe
Među namirnicama koje nakon berbe više ne dozrijevaju nalaze se ananas, agrumi, mrkva, trešnje, krastavci, jagode, maline, šipak, liči, kupine, lubenica i grožđe.
Za razliku od prethodne skupine, ove namirnice nakon berbe više ne proizvode šećere ni arome. One više ne dozrijevaju, nego polako stare i propadaju.
Zato ih je potrebno ubrati u punoj zrelosti, a nakon kupnje pojesti što prije. Također, treba ih držati podalje od voća koje proizvodi etilen jer taj prirodni plin može ubrzati njihovo kvarenje.
Što treba držati u hladnjaku?
Nakon što dostignu punu zrelost, neke namirnice dulje ostaju svježe ako ih čuvaš u hladnjaku.
To se posebno odnosi na: šparoge, artičoke, blitvu, brokulu, celer, cvjetaču, kupus, špinat, jagode, maline, zelene mahune, svježe začinsko bilje, kupine, grašak, kruške, poriluk, paprike i jabuke.
Velik broj ovih namirnica sadrži puno vode pa su osjetljive na toplinu i isušivanje. Zeleni lisnati dijelovi povrća također na sobnoj temperaturi brže gube boju i svježinu.
Ladica za povrće u hladnjaku dizajnirana je upravo kako bi smanjila gubitak vode i usporila dehidraciju, zbog čega stručnjaci preporučuju da voće i povrće čuvaš neoprano sve do konzumacije.
Ipak, hladnoća ima i nedostatke. Produžuje trajnost, ali s vremenom može smanjiti intenzitet okusa i količinu nekih vitamina.
Kako čuvati svježe začinsko bilje?
Većina začinskog bilja najdulje će ostati svježa ako ga zamotaš u lagano navlažen papirnati ubrus i spremiš u zatvorenu posudu u hladnjaku.
Iznimka je bosiljak. Bosiljak ne podnosi hladnoću pa u hladnjaku brzo pocrni i uvene. Najbolje ga je držati na sobnoj temperaturi, u čaši s vodom, poput buketa cvijeća.
Trik za salatu koja je izgubila svježinu
Zelena salata sastoji se uglavnom od vode pa vrlo brzo počinje gubiti svježinu, osobito nakon rezanja.
Najbolje ju je čuvati cijelu u ladici za povrće ili listove položiti na vlažan papirnati ubrus te spremiti u zatvorenu posudu.
Ako listovi uvenu, možeš ih nakratko oživjeti. Dovoljno ih je potopiti u hladnu vodu na petnaestak minuta i ponovno će postati čvršći i hrskaviji.
Koje namirnice nikada ne bi trebalo držati u hladnjaku?
Na sobnoj temperaturi najbolje se čuvaju češnjak, banane, muškatna i špageti tikva, breskve, rajčice, luk, batat, krumpir, hokaido tikva i bundeva.
Stručnjaci ističu jednostavno pravilo: tropsko i suptropsko voće i povrće uglavnom ne voli hladnoću.
Rajčice u hladnjaku gube velik dio svoje arome, breskve postaju brašnaste, a krastavci omekšaju i brže se kvare.
Takve namirnice treba držati na suhom mjestu, zaštićene od izravne sunčeve svjetlosti.
Kad je riječ o krumpiru, idealno ga je čuvati u mraku. Hladnoća pretvara škrob u šećer i mijenja okus, a svjetlost potiče stvaranje solanina, prirodnog spoja koji u većim količinama može biti štetan.
I još nešto važno: krumpir i luk nemoj držati zajedno. Luk potiče klijanje krumpira i ubrzava njegovo propadanje.
Jedno pravilo vrijedi za sve
Bez obzira o kojem se voću ili povrću radi, nakon rezanja ili guljenja namirnice treba spremiti u dobro zatvorenu posudu i čuvati u hladnjaku.
Tako ćeš smanjiti mogućnost razvoja bakterija, spriječiti prijenos mirisa i produljiti njihovu svježinu. Ipak, najbolje ih je pojesti što prije kako bi zadržali što više okusa i hranjivih tvari.
