Vino Ice Wine Vidal 2013. vinarije Taihang Valley iz kineske regije Shanxi dobilo je 99 bodova od mogućih 100 na ovogodišnjem ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter. Među više od 17.200 uzoraka iskočila su s 98 bodova još dva slatka kineska vina. To su Vidal Icewine 2014. vinarije Yajianggu iz podregije Tonghua te Ice Wine 2015. vinarije Château Fenhe za koju regija nije navedena, a ni sorta, ali je, kao i prethodna dva vina, od vidala. Riječ je o križancu francuske sorte ugni blanc, od koje se rade konjaci i vinjaci, te također križane sorte rayon d’or, čije ime znači zlatna zraka.
Vidal je iznimno popularan u Kanadi. Odlična slatka vina, mahom ledena, od njega rade i najbolji hokejaš svih vremena Wayne Gretzky te glumac, blues brother Dan Aykroyd. Francuski stručnjak Jean Louis Vidal križao ga je tako da grožđe može u hladnim podnebljima nakupiti puno sladora pa ne čudi da su ga Kinezi posadili u regiji Shanxi nedaleko od Pekinga gdje je kontinentalna klima, a vinogradi rastu između 800 i 900 metara nadmorske visine. Paše mu i u sjevernijoj podregiji Tonghua gdje su zime iznimno hladne. Prosječna temperatura u siječnju je minus 14,2 stupnja. Ljeta su, pak, topla gotovo kao kod nas. Osim iznimnim bodovima na Decanteru, Kinezi su ove godine iznenadili i u godišnjem izvještaju o stanju vinogradarstva i vinarstva Međunarodne organizacija za lozu i vino (OIV) sa sjedištem u Parizu. Prvi su po proizvodnji grožđa u svijetu, peti po potrošnji, a šesti po proizvodnji vina.
Imaju 847.000 hektara vinograda u kojima je puno više stolnog nego vinskoga grožđa. Njihova zobatica kyoho iskočila je i na prvo mjesto najrasprostranjenijih sorata. Posađena je čak na 365.000 hektara. Slijede vinske sorte cabernet sauvignon, cabernet sauvignon (340.000 hektara), turska stolna sorta sultanina koja se suši za grožđice, pa merlot (266.000 hektara), španjolska crna sorta tempranillo (231.000 hektara) i bijela airen (218.000), chardonnay (211.000), syrah (190.000), grenache noir/garnacha tinta (163.000 hektara), stolno red globe sa 160.000 hektara, sauvignon bijeli (121.000), pinot crni (115.000) te trebbiano toscano ili ugni blanc sa 111.000 hektara. Za usporedbu, u Hrvatskoj je loza posađena na oko 21.000 hektara, a najrasprostranjenija sorta graševina raste na malo više od 4600 hektara.
U svijetu je prošle godine proizvedeno 26,7 milijardi litara vina, pa svakom stanovniku planeta pripada gotovo 3,6 litara vina. Svaka peta litra proizvedena je u Italiji, oko 5,09 milijardi litara. Slijede Francuzi s 4,35, Španjolci s 3,93, Amerikanci s 2,39, Australci s 1,3 te ponovno Kinezi s 1,14 milijardi litara vina.
Najviše popiju Amerikanci – 13,2 posto svjetskih vina. Drugi su Francuzi (11,2 posto) i Talijani (9,4), pa Nijemci (8,1). Kinezi su prošle godine bili peti sa 7,2 posto ili 1,73 milijarde litara ispijenih vina. Mi smo 28. na toj listi i lani smo popili 110 milijuna litara. Gledajući po glavi, puno smo bolji. Formalno treći s više od 26 litara po stanovniku, a u praksi vodeći jer je na prvome mjestu Andora, u kojoj je podjednako ljudi kao u Velikoj Gorici, a drugi Vatikan, čiji stanovnici piju po službenoj dužnosti.
Unatoč velikom trudu koji smo uložili u potrošnju vina, nema nas dovoljno da bismo doživjeli počast kao Kina. Tamo će sljedeće godine biti 25. Concours Mondial de Bruxelles, međunarodno ocjenjivanje koje je svake godine u drugom gradu, a od 11. do 13. svibnja 2018. će prvi put biti izvan Europe, u Pekingu. Izlet u Kinu odgovara najvećim vinskim zemljama jer je Kina peti najveći uvoznik po količini i četvrti po vrijednosti vina, piše Ivo Kozarčanin na svom blogu Vino.hr.
