Kolumne 2660 prikaza 02. ožujka 2016.

Sve hrvatske pivovare: 2. Pivovara Daruvar

Pivovara Daruvar
1/9
Thinkstock
Nastavljamo s opisima i pričama o našim pivovarama, a danas je na redu jedna od najstarijih, ona u Daruvaru.

Ime pivovare: PIVOVARA DARUVAR d.o.o.
Sjedište: Ilica 251, 10.000 Zagreb, Hrvatska
Mjesto kuhanja: Reljkovićeva 2, 43 500 Daruvar, Hrvatska
Vrsta: Srednja
Vlasnik: Mojca Kufner, Stjepan Kumrić i KOJO KOMERC d.o.o.
Godina osnutka: 1840.
Broj zaposlenih: 42
Godišnja proizvodnja u litrama max.: 180.000 hl
Brewmaster: Krešo Marić
Nit vodilja: Bez kemije, bez filozofije, samo dobro pivo
Ambalaža:  
- povratna staklena boca 0,5l
- nepovratna staklena boca 0,33l
- inox KEG bačve 30l, 50l
- PET ambalaža 2l
Web 
Facebook 

Pivovara daruvar | Author: Mato Pejić Mato Pejić

Mala povijest pivovare:

Zbog izrazito meke vode i klime pogodne za uzgoj pivarskog ječma i hmelja te činjenice da je u prošlosti Daruvar bio gospodarsko središte Zapadne Slavonije sa ljekovitim kupkama termalne vode, već 1840. godine na imanju grofa Jankovića osniva se pivovara i započinje proizvodnja piva. Kako se od svoga osnutka nalazi na istom mjestu Daruvarska pivovara je najstarija Hrvatska pivovara i jedina pivovara izvan Češke republike koja proizvodi pivo prema tradicionalnoj češkoj tehnologiji što je čini jedinstvenom na ovim prostorima.

U vrijeme osnutka, daruvarsko je područje bilo naseljeno češkim doseljenicima koji su svoje umijeće i tradiciju u gradnji pivovara i proizvodnji piva iskoristili za početak proizvodnje piva u Daruvaru. Zbog prirodno meke vode i češke tradicije, proizvedeno pivo od samog je početka autentičan predstavnik plzenskog tipa piva. To svijetlo pivo donjeg vrenja je upravo onaj tip piva koji prevladava na današnjem hrvatskom i svjetskom tržištu piva. Počeci proizvodnje piva bili su vezani za pokrivanje vlastitih potreba i potreba gospodarstva.

Godine 1893. pivovara prelazi u vlasništvo daruvarskih građana Polaka, Crnera, Dobrovića i drugih, koji su preuredili pivovaru, te uz povećanje njezinog kapaciteta i proširili tržište. Godine 1925. pivovaru preuzima obitelj Gross te dodatno ulaže i proširuje pogone, što rezultira povećanjem proizvodnje. Proizvodnja se bazira na četiri vrste piva: svijetlo Imperijal, Gambrinus, Staročeško i crno Porter pivo. Pivo se osim za lokalno tržište prodavalo i na području Šibenika, Vukovara, Samobora, Slavonskog Broda, Dervente, Doboja, Jajca i drugim gradovima tadašnje kraljevine Jugoslavije. Tadašnji kapacitet iznosio je oko 10.000 hektolitara godišnje.

1941. novi vlasnik pivovare postaje Viktor Hrešić, koji početkom 1942. započinje izgradnju nove pivovare. Zgrada je dovršena 1944. godine uz instaliranje nove opreme, a preseljenje je završeno 1946. godine kada započinje proizvodnja od 32.000 hektolitara godišnje. Tada je pivovara imala i vlastitu sladaru, tako da je zadovoljavala potrebe pivovare za osnovnom sirovinom.

Pivovara je konfiscirana 1945. godine, a proizvodilo se tamno Slador pivo i svijetlo Gambrinus i Staročeško pivo. Godinu dana poslije proizvedeno je samo 14.000 hl piva, no od tada pa na dalje proizvodnja se stalno povećava, da bi 1970. godine dostigla 124.000 hl. Posljedica je to bitnih investicijskih ulaganja od 1964. do 1968. godine. Od 1970. od 1977. godine Daruvarska pivovara djeluje unutar poduzeća Zagrebačke pivovare zajedno sa Zagrebačkom, Karlovačkom i Otočkom pivovarom. U to vrijeme izgrađena je nova varionica na mjestu stare sladare, postavljeno je prvih 6 cilindrično konusnih fermentora, napravljena je rekonstrukcija kotlovnice i rashladne stanice. Proizvodilo se Staročeško svijetlo pivo.

Pivovara daruvar | Author: Mato Pejić Mato Pejić

Kapacitet pivovare iznosio je oko 150.000 hektolitara godišnje. Nakon 1977. godine pivovara djeluje kao samostalno poduzeće, a nakon 1990. godine započinju i značajnija ulaganja u odjel fermentacije te punionice piva.

Tijekom Domovinskog rata pivovara je bila na meti neprijateljskih napada, te je pretrpjela značajna oštećenja, no na sreću bez ljudskih žrtava. I tada se proizvodilo pivo bez obzira na ratne uvjete, što je rezultat osobitog zalaganja svih zaposlenih u poduzeću. U 1993. godini Daruvarska pivovara ponovno postaje dioničko društvo u 100 postotnom vlasništvu hrvatskih građana u najvećoj mjeri bivših i tadašnjih radnika Daruvarske pivovare što je jamstvo zadržavanja tradicije u budućoj proizvodnji piva sa proizvodnjom od 196.000 hl piva. Nakon 1993. godine započinju najznačajnija ulaganja, kao što su: dogradnja još 9 cilindrično-konusnih fermentora, postavljanje modernog postrojenja za filtraciju piva, povezivanje fermentora, filtracije i spremnika za gotovo pivo mrežom stabilnih cjevovoda, postavljanje nove linije za punjenje piva, itd. Sva ulaganja povećala su kapacitet na oko 300.000 hektolitara. U razdoblju od 1993. do 2004. godine u modernizaciju Daruvarske pivovare investirano je 75 milijuna kuna.

Ovaj trend investiranja nastavlja se i dalje jer je samo kontinuirano investiranje jamstvo kvalitetnog proizvoda. Od 2010. Kufner Grupa d.o.o. postaje vlasnikom i pivovara mijenja naziv iz Daruvarska pivovara d.o.o. u Pivovara Daruvar d.o.o. Od 2014. pa do danas Pivovara Daruvar svoje tehnološko znanje i dosadašnje iskustvo usmjerava u razvoj tzv. Craft pivarstva i craft piva u Hrvatskoj i na tržište stavlja nekoliko brandova u tom novom rastućem trendu.

Tijekom više od 175 godina duge povijesti, stalnim praćenjem europskih i svjetskih trendova, Pivovara Daruvar je transformirana iz zanatske pivovare sa godišnjom proizvodnjom od 5.000 hl u modernu pivovaru godišnjeg kapaciteta od 300.000 hl piva. Tijekom svih tih godina osobita je pažnja posvećivana zadržavanju tradicionalne češke tehnologije kojoj su prilagođavana moderna tehnološka rješenja, odnosno moderna oprema za proizvodnju piva. Osnova na kojoj Pivovara Daruvar bazira svoju proizvodnju oduvijek je bio tradicionalan način proizvodnje piva, koji se bazirao na kvalitetnim sirovinama i prirodno mekoj vodi.

U svjetlu nove renesanse pivarstva - Craft pokreta u SAD, a zbog svoje povijesne uloge u Hrvatskom pivarstvu Pivovara Daruvar d.o.o. je svoje zanatske korijene i iskustvo uz pomoć moderne tehnologije usmjerila u proširivanje ponude novih pivskih stilova u pravoj Craft maniri.

Brandovi:
• Staročeško
• 5th Element
• Desetka
- unutar branda Staročeško:
• Svijetlo lager pivo
• Crveno premium pivo
• Bock jako pivo
- unutar 5th Elementa:
• ABA (American Blonde Ale)
• BART (Baltic Porter)
- još tri elementa/stila su u najavi! S obzirom na osnovnu ideju unutar ove linije proizvoda će se kontinuirano mijenjati pojedini od elemenata ovisno o pivskom stilu koji će se prezentirati.

VRSTA/ALKOHOL/EKSTRAKT:
Staročeško svijetlo pivo 4,8% vol. 11,5%
Staročeško crveno pivo 4,8% vol. 11,8%
Staročeško Bock pivo 6,3% vol.
15,5% 5th element ABA 5,3% vol. 12,0%
5th element BART 7,2% vol. 17,5%
Desetka 4,0% vol. 9,5%

Zanimljivosti: U 2014. i 2015. godini potaknuta željom za razvojem ponude Craft piva, Pivovara Daruvar je svoje tehnološko znanje i kapacitete usmjerila u tzv. Ugovorno varenje piva (Contract Brewing) za nekoliko tvrtki koje su ušle u pivski posao. Tako je na tržište izašlo nekoliko pivskih brandova proizvedenih u pravom Craft duhu. Ovo je jedinstven primjer angažmana postojeće srednje pivovare s dugom tradicijom u promicanju i razvoju novih pivovara u Republici Hrvatskoj, a time i proširivanje ponude pivskih stilova što je povijesna uloga Pivovare Daruvar kao najstarije Hrvatske industrijske pivovare.

Osobe za kontakt: Krešo Marić, brewmaster
Kontakt mail/telefon: K. Marić - 091/123 9116, kreso.maric@pivovara-daruvar.hr 
 

Ako ste slučajno propustili neku od 20 dosadašnjih priča o domaćim pivovarama - pročitajte ih na sljedećim linkovima:

1. Bošnjak, Sičice
2. Daruvar
3. Varionica
4. Zagrebačka
5. Carlsberg Croatia
6. Vunetovo, Hvar
7. Bura Brew, Poreč
8. Pulfer, Zagreb
9. Zmajska pivovara, Zagreb
10. Varoška pivovara, Zadar
11. Medvedgrad, Zagreb 
12. Heineken Hrvatska, Karlovac
13. Križevačka pivovara
1
4. LAB Split
15. Bujska pivovara
16. The Garden, Zagreb
17. Međimurski Lepi Dečki, Čakovec
18. Brlog zadružna pivovara, Zadar
19. Nova Runda
20. Pivovara i pivnica Mlinarica, Zagreb

 

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.