Gastronomija Bilogorskog kraja skriva pravo bogatstvo okusa i tradicija. Ovo područje, smješteno na pitomim brežuljcima središnje Hrvatske, poznato je po bogatoj kulinarskoj baštini koja se temelji na starim receptima, autohtonim sortama voća i povrća te pasminama domaćih životinja.
Stanovnici područja LAG-a Sjeverna Bilogora razvili su jedinstvene recepte koji koriste lokalne sastojke poput heljde, kukuruza, svinjetine i peradi.
LAG Sjeverna Bilogora
Kruh naš svagdašnji
Topla i domaćinska priča o bilogorskoj gastronomiji počinje već od doručka: žganci s vrhnjem ili domaćim mlijekom, langoši, jaja sa špekom i mladim lukom iz vrta, šunka, još uvijek topli kruh i pekmezi iz plodnih voćnjaka krušaka, šljiva, bobičastog voća. Stare sorte jabuka poput 'Krupne zimske žutiće' ili 'Šampanjke' koriste se za pripravu džemova, prirodnih sokova i rakija.
Priča o kruhu zauzima posebno mjesto u običajima ovoga kraja. Brojni mlinovi su kroz povijest hranili kruhom svagdašnjim mnoga kućanstva. Od rana jutra na stolu se mogao naći punozrnati kruh, ili pak raženi i kukuruzni, a za posebne prigode jedinstveni slatki Bilogorski kovrtanj.
Nekada su se kovrtanji pekli za Božić, Uskrs, svatove, krstitke, a bili su u obliku srca, sunca ili lire. Bilogorski kovrtanj ima najbolju šansu da postane bilogorski prepoznatljivi brend.
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
Bilogorska šarena trpeza
Poljoprivreda i stočarstvo u Bilogorskom kraju temelj su lokalne ekonomije. Mnoga gospodarstva koriste tradicionalne metode obrade tla i uzgoja kako bi očuvala plodnost zemlje i osigurala visokokvalitetne proizvode. Eko poljoprivreda sve je prisutnija, a proizvodi poput svježeg sira, meda i domaćih rakija postali su prepoznatljiv znak ovog kraja.
Za ručak bi u ovom kraju nekada na stol dospio buncek ili krvavice s dinstanim zeljem, a često i knedlama, kobasice, domaća krepka juha i jela kojima je baza heljdina kaša. Svaki hvalospjev sarmi iz Romske etno-kuće u Maglenači je nedovoljan da pokaže koliko skromno jelo može postati vremeplovno iskustvo. Hrvatski Roma Lovari vjeruju da je prva po njihovom izvornom nazivu sarmava, ustvari dolma preuzeta od Roma u Armeniji. Sastojala se tada od mesa zamotanog u lišće vinove loze.
Ručak prate kupaže s lovrijencem ili St. Laurentom, traminac ili ružičasta vina od iz Austrije “uvezene” sorte zweigelt, koji se udomaćio na bilogorskim obroncima. Nakon ovakvog objeda domaćice su u Bilogori na trpezu iznose štrudle, salenjake, makovnjaču i orehnjaču.
Neprekinuta tradicija mljekarstva
Bjelovarsko-bilogorski kraj tradicionalno mliječnim proizvodima prehranjuje cijelu Hrvatsku. Sir i vrhnje, najslasniji maslac, kuhani sirevi sa začinskim biljem ili punomasni kravlji i kozji sirevi uz dodatak orašastih plodova pravi su doživljaj. Bez vrhnja se pak ne mogu zamisliti česta jela koja se poslužuju za večeru, kao što je primjerice tenfani grah.
Bjelovarski kvargl je proizvod dobiven od svježeg kravljeg sira, koji se nakon postupka ocjeđivanja miješa sa soli, mljevenom crvenom paprikom te oblikuje u male šiljate stošce koji se podvrgavaju postupcima sušenja i dimljenja. Odlikuje ga blago kiselkasti i blago pikantan okus te miris po dimu.
Specifičnost sira Bjelovarski kvargl temelji se na njegovom tradicionalnom načinu pripreme, povezanim sa znanjem i umijećem lokalnih proizvođača jer se cijeli postupak izrade obavljao isključivo rukama, a njihovo iskustvo i znanje, prenosilo se s koljena na koljeno. Time je Bjelovarski kvargl stekao svoj dugogodišnji ugled i postao 25. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji.
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
Smaragdni sjaj bučinog ulja
Ono po čemu je ipak ovaj kraj najprepoznatljiviji jest bučino ulje. Ovo ulje se odlikuje tamnozelenom bojom i intenzivnim, orašastim okusom. Tradicionalne metode hladnog prešanja omogućuju očuvanje svih korisnih sastojaka, pa je uz gastronomske vrijednosti, bučino ulje poznato i po svojim zdravstvenim prednostima. Bučino ulje obiluje željezom, manganom, magnezijem, bakrom, cinkom i selenom te vitaminima, čineći ga nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane ovih prostora.
Svojim autentičnim okusima i tradicionalnim pristupom, Bilogora nudi gastronomsko iskustvo koje je teško pronaći bilo gdje drugdje. Uvjerenje u važnost očuvanja tradicije i održivosti prenosi se s koljena na koljeno, a domaći proizvođači sve više koriste ekološke metode proizvodnje.
Tako, zakoračivši u Bilogorski kraj, ulazite u svijet gdje se spajaju tradicija i prirodna bogatstva, stvarajući kulinarske delicije koje osvajaju nepca i pričaju priču o generacijama koje su svoj život posvetile zemlji i njenim darovima.
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
LAG Sjeverna Bilogora
Projekt Local2Local
Projekt Local2Local je nastao sa željom da putem interpretacije i podizanja kompetencija, potakne korištenje lokalne gastronomske mudrosti kako bi se poboljšao doživljaj, emocija i sjećanja gostiju i povećala reputacija ugostiteljske ponude u ruralnim područjima.
U partnerstvu s LAG-ovima Frankopan, Mareta, Južna Istra, Zagora, Sjeverna Bilogora, Marinianis i Prigorje, glavni partner LAG Terra liburna iz Opatije će provesti aktivnosti u okviru ovog projekta zaključno do lipnja 2025. godine.
Kompetencije ugostitelja su već povećane putem masterclass radionica s istaknutim stručnjacima koji su reinterpretirali tradicionalne recepture koristeći lokalne namirnice ili načine pripreme. Ugostitelji polaznici tih radionica prvi su kandidati za nosioce oznake kvalitete “Local2Local”.
Certificiranje oznakom kvalitete “Local2Local” zamišljeno je kao sustav preporuka za ugostiteljske objekte i maloprodajne trgovine koje nude lokalne agri-food proizvode. Želja je podignuti povjerenje gostiju i posvjedočiti da ugostitelj koristi lokalne namirnice, te isticati tradicijske nematerijalne vrijednosti povezane s lokalnom gastronomijom.
Projekt je sukladan smjernicama strategije Od polja do stola, te smjernicama za zelenu i digitalnu tranziciju u provedbi aktivnosti, a financira se putem podmjere 19.3 “Provedba aktivnosti projekata suradnje” iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Detalje o certificiranju oznakom “Local2Local”, koje započinje početkom 2025. godine, možete pratiti na www.local2local.org.
