Znamo ga kao skromnu gomoljastu zvijezdu naših tanjura – od restanog, preko pomfrita do finog pirea. No moderni krumpir, bez kojeg ne možemo zamisliti ručak, krije romantičnu i pomalo nevjerojatnu prošlost.
Prema novom znanstvenom istraživanju objavljenom u prestižnom časopisu Cell, sve je počelo prije čak 9 milijuna godina, i to – vjerovali ili ne – susretom krumpirovog pretka i divlje rajčice.
Prirodna romansa prije 9 milijuna godina
Da, dobro vidiš... Znanstvenici su analizirali čak 450 genoma kultiviranih i divljih krumpira i otkrili kako se davno u andskim planinama dogodila prirodna 'romansa' između biljke nalik današnjoj rajčici i tadašnje biljke nalik krumpiru zvane Etuberosum. Iako ni jedna od njih nije imala sposobnost stvaranja gomolja, njihovo je potomstvo to uspjelo – i tako se rodio krumpir kakvog danas poznajemo.
“Razvoj gomolja bio je ključan za opstanak biljke u hladnim i surovim uvjetima Anda”, pojašnjava Sanwen Huang, voditelj studije i predsjednik Kineske akademije tropskih znanosti.
Etuberosumi (lijevo) su biljke slične krumpiru koje ne razvijaju gomolje, dok su biljke krumpira (desno) evoluirale kako bi ih stvarale
Gomolj je omogućio biljci da pohranjuje hranjive tvari pod zemljom – i upravo je to kasnije pretvorilo krumpir u prehrambeni temelj ljudi diljem svijeta. Danas postoji više od 100 vrsta divljeg krumpira, ali nisu sve jestive – neke sadrže toksine.
“To vam je kao špil karata – kad se geni pomiješaju, ispadnu neočekivane, ali genijalne kombinacije”, komentira botaničarka Sandy Knapp iz londonskog Prirodoslovnog muzeja.
Sasvim slučajan susret prastarih rođaka
Zanimljivo je i da su se ovi prastari rođaci sreli vjerojatno sasvim slučajno – vjetar, pčele i klimatske promjene natjerali su ih da dijele isti prostor. I eto – krumpir je nastao kao slučajna posljedica prirodnog spoja, baš poput bajke iz botaničkog svijeta.
Danas je krumpir treći najvažniji usjev na svijetu, odmah nakon riže i pšenice, i s njima čini čak 80% ukupnog unosa kalorija čovječanstva.
Rajčica
Krumpir
Zašto je ovo istraživanje važno?
Ova nova otkrića mogla bi pomoći znanstvenicima u stvaranju otpornijih i brže rastućih sorti krumpira, posebno u doba klimatskih promjena i sve većih problema s bolestima i štetnicima.
I da – možda će upravo rajčica opet pomoći krumpiru. Uvođenjem nekih njenih gena, krumpiri bi se u budućnosti mogli uzgajati iz sjemenki, a ne samo iz gomolja, što bi omogućilo veću genetsku raznolikost i otpornost.
Evo još par zanimljivih i slasnih istraživanja:
