Kako lumbliju vole Velolučani
Svi sveti u Veloj Luci su blagdan prisjećanja na naše pokojnike, pretke koji nisu više s nama. Iako su vrijeme koje na prvu priziva ozbiljnost i tišinu, u Veloj Luci naprotiv Svi sveti odišu neprikrivenom radošću.
Stari Velolučani nazivali su ga „Prvi Božić“. Djeca bi obilazila kumove i rodbinu, čestitajući i darivajući ih. Riječ je o običaju zvanom „kolinde“, a darivao se posebni obredni svisvetski kolač, bademi i grožđe posebne sorte zvane krivača. Sve to na posebno ukrašenom tanjuru. Djeca nisu odlazila kući praznih ruku jer bi im njihovi kumovi, djedovi i bake uzvraćali sa slatkišima. Premda ne više na opisani način, darivanje obrednim kolačem o Svim svetima prakticira se u Veloj Luci i dan danas.
Središnje mjesto u kolindama zauzima kolač po imenu lumblija. Etimolozi su značenje ove riječi izvodili iz obline, bubrenja, ukazivanja na prinošenje i žrtvu, ali je i definirali kao pučku riječ s jednostavnim značenjem pogače, tj. kolača. Lumblija se pipremala dan uoči Svih svetih. Luške domaćice morale su se i po nekoliko dana posvetiti pripremi ovog obrednog slatkog kruha. Zbog brojnih sastojaka, tijesto se polako diže pa su ga znale prekriti i muškim gaćama da bi podizanje homeopatski prisnažile dokazom isprobane plodnosti.
Lumblija je kvasni kruh bez jaja. Neizostavni sastojci su varenik (ukuhani grožđani mošt) koji slastici daje tamnu boju, suhice (grožđice), mindeli (bademi) i maslinovo ulje. U lumbliju bi se, naime, umijesile Lučanima dostupne sirovine. Važan sastojak su mirodije. Nekoć korijander, aniž i komorač, a danas skupocjenija roza mušćada (muškantni oraščić) i garofalići (klinčići). Nisu sve lumblije bile identične. Razlikovale su se od domaćice do domaćice, od kuće do kuće. Ne samo po vještini, već i po bogatstvu sastojaka, odnosno siromaštvu u pojedinoj kuhinji.
Lumblije se u Veloj Luci i susjednom Blatu pripremaju i dan danas. Ne samo dan uoči Svih svetih, već i tjednima prije i poslije. U novije vrijeme šire se izmišljene priče o navodnoj ljubavnoj priči s početka 19. st. kao povodu nastanka lumblije. No, lumblija se počela pripremati i puno prije, a njezin je značaj daleko složeniji od fiktivne romantične priče i gastronomskog doživljaja. Spravljanje lumblija je svisvetski obredni ritual kojim se povezuje svijet živih sa svijetom mrtvih, oživljava uspomena na pokojne pretke, ali i jačaju spone među živima u užoj i široj obitelji.
Želja da se istakne ovo kompleksno značenje lumblije i da se skrene pozornost na činjenicu da se lumblija od davnine priprema i u Veloj Luci, potaknula je Velolučane da ove 2017. prirede manifestaciju „Stajun od lumblija“. Uz pripremu, degustaciju i izbor „zlatne lumblije“, brojni Velolučani i gosti mogli su pratiti predavanja koja su upozorila na eksploataciju i obezvređivanje značenja lumblije, ali i potrebu njezinog ozbiljnijeg i sustavnijeg istraživanja.
Lumblija nije i ne može samo biti blatska ili luška. Ona je i blatska i luška, odnosno niti blatska niti luška. I danas se širom Europe i svijeta pripremaju slični svisvetski obredni kruhovi. Lumblija je nekoć u sličnim varijantama bila proširena po čitavom istočnom Jadranu, no održala se samo na zapadnom dijelu otoku Korčule što mnogo govori o vitalnosti i kontinuitetu njegovih zajednica. To je sasvim dovoljan razlog da se ponosimo zajedničkim dobrom i da lumbliji dopustimo da nas poveže, a ne razdvaja.
Prof. Tonko Barčot
Kako lumbliju vide Blaćani
Kada je Napoleon osvojio Dalmaciju i ukinuo Dubrovačku Republiku, francuska vojska je zaposjela otok Korčulu. Otok je pripojen Kotaru Dubrovnik, a kako je francuska vladavina u Dalmaciji trajala tek devet godina, 1811. otok Korčula prelazi u ruke Engleza.
Priča koja i danas prati ritual spravljanja lumblije govori o ljubavi dvoje mladih - francuskog vojnika-pekara i mlade Blajke. Kako to obično biva, rodila se ljubav koja je morala biti prekinuta. Odlaskom francuske vojske, odlazi i vojnik-pekar i na rastanku svojoj dragoj poklanja kolač izgovarajući riječi "n'ublie pas" (ne zaboravi me). Vojnik je otišao, otišla je francuska vladavina, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je lumblija ostala zauvijek. Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi "n'ublie", njoj su zazvučale kao lumblija...
Lumblija se spravlja od badema, oraha, suhica (grožđica), naranče, limuna te varenika - sirupa od mošta vina, koji se nekoliko sati lagano kuha da ne zavri, kako bi se reducirao u tamnu slatku tekućinu. Zbog svojih sastojaka lumblija je trajni kolač koji, što je stariji, to je ukusniji. Svake godine u Blatu, u spomen na ovu predivnu legendu ali i očuvanje blatske tradicije i običaja te ususret blagdana Svih Svetih i Dana župe Blato, održava se festival lumblije - "Dani blatske lumblije - izložba, degustacija i natječaj za najbolju lumbliju" u organizaciji Turističke zajednice općine Blato.
Prošloga je tjedna u poznatom zagrebačkom restoranu Zlinje, na uglu Selske ceste i Zagorske ulice, a koji je u sklopu korčulanske tvrtke Blato d.d., u organizaciji Turističke zajednice Blato s Korčule, održano predstavljanje lumblije. Uz velik izbor morskih i mesnih specijaliteta korčulanske kuhinje kao i poznatog vina pošip, za desert se mogla kušati i ova tradicionalna otočka slastica.
Julio Frangen
Nadamo se da ćete posjetiti ovaj divan otok sljedećeg listopada! Uskoro donosimo i - recept za lumbliju!
