Ništa ne krijepi toliko dobro kao bakina juha, zar ne? E pa, od sada i ti možeš svladati sve njezine trikove i (konačno) pripremiti juhu za koju će se uvijek tražiti tanjur više. Ne trebamo posebno ni isticati da je ona ujedno i vrlo zdrava, posebno u prohladnim jesenskim (i zimskim) danima. Osim što pomaže probavi juha ujedno grije i naš organizam pa s razlogom kažemo da krijepi i dušu i tijelo.
Kako bi tvoja juha svaki put bila savršena donosimo nekoliko provjerenih savjeta naših baka – bez imalo filozofiranja i ‘kemijanja’ – jer ponekad su najjednostavniji savjeti ujedno i najbolji!
Mjere za juhu
Količina vode za juhu određuje se prema količini mesa. Primjerice, na ½ kg govedine stavlja se 2 litre hladne vode, računajući pritom da će juha zavrijeti. Vezica za juhu treba sadržavati mrkvu, korijen peršina i pastrnjaka. Možeš staviti i malo celera, komad slatkog kupusa, dio struka poriluka, glavicu pečenog luka, krupnog papra, soli, rajčice ili ½ žlice koncentrata rajčice, kao i lišće peršina.
Povrće također možeš prvo popržiti pa ga dodati juhi. Od prženog povrća juha će, naime, dobiti posebno lijepu boju i okus.
Neizbježna zaprška
U domaćoj kuhinji zaprška je neizbježna kad je riječ o tradicionalnim jelima, ali želiš li da jelo bude bez njega, a da ne izgubi na okusu, postoje brojni trikovi kako to postići. Najčešće se u jela doda više luka koji prethodno treba dobro popržiti da se raskaši – to će jelo učiniti gušćim. Možeš i ispasirati kuhano povrće poput krumpira, graha i celera te ga dodati juhi.
Mali trikovi sa soljenjem
Naše su bake meso i povrće prvo stavljale u hladnu vodu kako bi se sačuvali svi njihovi minerali i vitamini. Posoli ih tek kada voda zavrije i pokupi pjenu.
Želiš li da rezanci, trganci, valjušci i špecli budu žuti kao da su upotrebljavana samo žutanjci, umjesto cijelog jaja – prije miješanja posoli samo žutanjke i pričekaj minute-dvije!
