Krajolici koji tjeraju misli u beskraj, znameniti zalasci sunca, te povoljna klima koja je pratila razvoj tisućljetnih civilizacija pronalaze svoj savršeni spoj na području LAG-a Mareta.
Čovjek tu može doživjeti sliku savršenog života zaštićen od svih izazova 21. stoljeća. Brodom, zrakoplovom, automobilom i drugim prijevoznim sredstvima, ti biseri postaju dostupni svakome tko je u potrazi za nečim iskrenim: bilo to priroda, hrana, ljudi ili običaji.
Riba pliva tri puta
Zadarski arhipelag obuhvaća neke od najslabije nastanjenih otoka, no njihova bogata ribarska tradicija i dalje se održava. Ovdje se proizvodi više od tri četvrtine sve hrvatske ribe, a plavetne vode skrivaju cijenjene tune, slasne srdele, girice, arbune i lokarde. Riba u ovim krajevima nije samo prehrana, već i kulturna baština koja se prenosi generacijama.
Cjelokupno se stanovništvo na otocima i priobalju bavi poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastuću turističku potražnju. Uz jadransko područje, posebice uz ugodnu klimu, neraskidivo se veže maslinarstvo. Najveći broj stabala maslina, od njih preko 200.000 na području LAG-a Mareta, nalazi se na otocima Ižu, Ravi, Molatu, Istu, Premudi, Silbi, Olibu i na području naselja Kožino i Petrčane, koji spadaju pod Grad Zadar. Od postojeće 22 uljare dobiva se, na razini LAG-a preko 160.000 litara maslinovog ulja.
Područje je to gdje su se udomaćile vinske sorte poput plavca malog, pošipa, maraštine ili snažnog i elegantnog babića, a vinarstvo bilježi svoje početke pred više od 3.000 godina. Babić u plodnim poljima daje vina prosječne kvalitete, dok u škrtim uvjetima kamenjara, uz sunčevu izloženost i male prinose, postiže vrhunske rezultate.
Posljednjih godina raste broj visokokvalitetnih babića, čime ova sorta postaje eno-ikona i ovog dijela sjeverne Dalmacije. Pošip je čest pratioc ribe i plodova mora na stolovima. To je autohtona dalmatinska sorta bijelog grožđa čija tradicija uzgoja seže još od vremena starih Grka. Vino je s izraženom osobnošću, blistave zlatnožute boje, zelenkastog odsjaja, osebujne je arome, snažnog tijela, koje je uz puninu voćnog okusa marelice i smokve, prožeto istančanom notom mediteranskog bilja.
Upornošću do autohtonih delicija
Škrta zemlja, izazovi otočnog načina života i puno upornosti učinili su ovo područje i ljude otpornima i borbenima, a unatoč teškim uvjetima gospodarenja, ponekad nemogućim logističkim zahtjevima i ljetima koja su svake godine sve teža, mala poljoprivredna proizvodnja nezaobilazni je dio tkanja otočnog načina života. U vrtovima na otoku uzdižu se artičoke i jedre pome, u svakom zakutku pronosi se miris začinskog bilja, a kameni zidovi i stijene uz more čuvaju kapare i motar.
Na otocima je stočarska proizvodnja isključivo vezana za ovčarstvo i kozarstvo što osigurava vrhunske kozje i ovčje sireve, dok je na kopnu glavna grana stočarstva ovčarstvo i govedarstvo. Osim spomenutog stočarskog uzgoja, pčelarstvo nalazi sve više poklonika u korištenju blagodati koje pruža med pa je ovo područje poznato po proizvodnji visoko kvalitetnog meda. Popularne plate hladnih narezaka nezamislive su tako bez sira, pršuta, maslina, kapara i maslinova ulja.
Ninska peka i ninska sol
Područje djelovanja LAG-a Mareta obuhvaća bogatu paletu gastronomskih i poljoprivrednih proizvoda, temeljima mediteranske prehrane. Promicanje kratkih lanaca opskrbe omogućuje da ova blaga dođu do šire publike, dok posjetitelji iz cijelog svijeta imaju priliku iskusiti izvorne okuse i čari života na otocima sjeverno-dalmatinskog arhipelaga i zadarskom priobalju.
Područje nudi mnoštvo autohtonih delicija poput sipe i manestre, ninske peke, artičoka s bobom i bižima, čičvorde, smokvenjaka.
U projektu suradnje LAG-ova Local2Local LAG Mareta je nastojao popularizirati ninsku peku na Prvom festivalu ninske peke održanom u srpnju 2024., koja se osim zvona peke sastoji i od ložišta i roštijere. Nezaobilazna je onda i sol iz ninskih salina, bez koje Mediteran nikad ne bi dospio do tanjura.
Posjetitelji područja LAG-a Mareta mogu u svojim gurmanskim putešestvijama osjetiti euforiju prvih susreta i veselje malih svakodnevnih gesti. Svaka prigoda koja je putniku data da kroči na netaknute otoke zadarskog arhipelaga istinska je privilegija, pa bila to samo čaša prošeka na kamenoj terasi na Ižu ili hvalospjev lokalnom ribarstvu i poljoprivredi u tanjuru sira u maslinovom ulju ili soljenoj ribi.
Projekt Local2Local
Projekt Local2Local je nastao sa željom da putem interpretacije i podizanja kompetencija, potakne korištenje lokalne gastronomske mudrosti kako bi se poboljšao doživljaj, emocija i sjećanja gostiju i povećala reputacija ugostiteljske ponude u ruralnim područjima.
U partnerstvu s LAG-ovima Frankopan, Mareta, Južna Istra, Zagora, Sjeverna Bilogora, Marinianis i Prigorje, glavni partner LAG Terra liburna iz Opatije će provesti aktivnosti u okviru ovog projekta zaključno do lipnja 2025. godine.
Kompetencije ugostitelja su već povećane putem masterclass radionica s istaknutim stručnjacima koji su reinterpretirali tradicionalne recepture koristeći lokalne namirnice ili načine pripreme. Ugostitelji polaznici tih radionica prvi su kandidati za nosioce oznake kvalitete “Local2Local”.
Certificiranje oznakom kvalitete “Local2Local” zamišljeno je kao sustav preporuka za ugostiteljske objekte i maloprodajne trgovine koje nude lokalne agri-food proizvode. Želja je podignuti povjerenje gostiju i posvjedočiti da ugostitelj koristi lokalne namirnice, te isticati tradicijske nematerijalne vrijednosti povezane s lokalnom gastronomijom.
Projekt je sukladan smjernicama strategije Od polja do stola, te smjernicama za zelenu i digitalnu tranziciju u provedbi aktivnosti, a financira se putem podmjere 19.3 “Provedba aktivnosti projekata suradnje” iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Detalje o certificiranju oznakom “Local2Local”, koje započinje početkom 2025. godine, možete pratiti na www.local2local.org.