Mjesto gdje se susreću i prožimaju Slavonija i Podravina područje je Lokalne akcijske grupe (LAG-a) Marinianis, koje obuhvaća Grad Slatinu, te prsten uokolo njega: općine Sopje, Čađavica, Nova Bukovica i Voćin.
U srcu Virovitičko-podravske županije, Slatina se može pohvaliti bogatom tradicijom enologije i kulinarstva. Ova regija, poznata po svojoj poljoprivrednoj proizvodnji, nudi obilje domaćih proizvoda koje odražavaju izvornu kvalitetu i strast prema plodnoj zemlji u zagrljaju obronaka Papuka i Drave.
LAG Marinianis
Agrarni kolaž
Bezbroj velikih poljoprivrednih parcela tvore šareni kolaž suncokreta, pšenice i kukuruza između kojih pasu mala stada ovaca ili galopiraju konji. Ovaj dio Virovitičko-podravske županije se može pohvaliti širokim spektrom domaćih proizvoda, od peradi, svježeg voća i povrća, do izvrsnih suhomesnatih proizvoda, vrhunskih vina, rakija i likera.
Plodna zemlja rađa obilje voća i povrća, od sočnih jabuka i debeljuškastog grožđa do jedrih rajčica, paprika ili hrskavih krastavaca. Svaki zalogaj priča priču o plodovima koji odražavaju prirodno bogatstvo regije. Ovi proizvodi nisu samo sastojci u ukusnim jelima, već i simboli poljoprivredne izvrsnosti ovoga kraja, koja odista doseže visoku razinu, a posvećenost poljoprivrednika okolišu i inovaciji malogdje je u Hrvatskoj takva.
LAG Marinianis
LAG Marinianis
LAG Marinianis
Slavonska i podravska tradicija na istom tanjuru
U rukom pisanoj kuharici neke domaćice ćete pronaći recepture za specijalitete poput kašnjaka, podravskog kolača od hajdinske kaše, prgice, granadir marša, čobanca, dizanice ili supite, jednostavnog i pomalo zaboravljenog kolača, ali i recepte karakteristične za određena područja županije, kao što su sablja grofa Jankovića, podravski zeleni mlinci ili kruh s koprivom.
Nezamisliv je stol bez suhomesnatih delicija koje nose bogatstvo slavonske kulinarske tradicije. Stručno pripremljene kobasice, kulen i slanina odražavaju stoljetnu vještinu i strast lokalnih mesara. Svaki zalogaj ovih proizvoda pruža okus autentične Slavonije, prenoseći tradiciju s generacije na generaciju.
Okusi zlatonosne Drave
Gastronomski identitet ovog područja obogaćen je i jelima od ribe iz Drave, rijeke koja kroz povijest donosi bogatstvo ovoj regiji i sije zlato u svojim vodama i na okolnim poljima. Fiš paprikaš i perkelt od soma samo su neki od specijaliteta koji dočaravaju jedinstvene okuse lokalne kuhinje.
Zlatonosna Drava daje autentični pečat gastronomiji ovoga kraja i, uz bok čobancu, puni kotliće na svim velikim zabavama i druženjima. Upravo je zadovoljstvo kročiti kao gost s čašom dobrodošlice pod sjenicu na obalama Drave gdje se na živoj vatri krčka fiš s domaćim rezancima.
LAG Marinianis
LAG Marinianis
LAG Marinianis
Slatinski biser - prvi hrvatski pjenušac
Svaka namirnica i svaki zalogaj priča priču o regiji koja živi u skladu s prirodom i poštuje svoje naslijeđe, ali nijedna gastro priča nije cjelovita bez uzdignute čaše. Svaki od vinograda i vinarija ovdje nosi sa sobom priču o strasti prema vinarstvu i dubokom poštovanju prema zemlji.
Vinogradi ovog kraja, okupani slavonskim suncem, rađaju grožđe koje se pretvara u vrhunska vina. Osim vina, tu su i rakije i likeri koji hvataju bit lokalnog voća, pružajući nezaboravno iskustvo okusa.
Njemački knez Georg Wilhelm Schaumburg-Lippe, 1842. godine postaje vlasnikom dijela slatinskog područja, a njegovo je imanje obuhvaćalo zemljište s velikim šumskim površinama, vinogradima, voćnjacima i raznolikim gospodarskim pogonima. Godine 1864. počela je s radom tvornica pjenušavog vina kneza Schaumburg-Lippea u Slatini.
U početku su proizveli samo 2000 boca pjenušavog vina bijele i roza boje od grožđa sorte kadarka. Pravi uzlet proizvodnje pjenušavog vina u Slatini veže se uz ime upravitelja podruma Otta Rockhrora koji je došao u Slatinu 1866. godine. Uredio je podrum i tehnološki odvojio proizvodnju vina, piva i pjenušca.
Tako je nastao Slatinski biser, prvi hrvatski pjenušac, iako se danas više ne proizvodi u izvornoj formi. Ova plemićka obitelj značajno je doprinijela razvoju vinogradarstva u Slatini, donoseći europske vinarske tehnike i tradiciju.
LAG Marinianis
LAG Marinianis
Tradicija spravljanja slavonskih kolača
Slastice se pojme kao nešto vrlo ozbiljno i esencijalno u ovom kraju i malotko na njih može ostati ravnodušan. U najslađoj županiji u Hrvatskoj, koja broji ponajveći broj pčelara, oni s puno ljubavi i pažnje proizvode visokokvalitetan med koji odiše prirodnim blagodatima.
Uživanje u medu i slasticama koje stvaraju lokalni slastičari predstavlja pravi gurmanski užitak. Ovi slatki proizvodi spajaju tradiciju i kreativnost, pružajući nezaboravno iskustvo za sva osjetila. Kruna slastičarstva ovoga kraja svakako je vidljiva i na natjecanju profesionalaca i učenika srednjih strukovnih škola “Zlatni orah”, koja se u 2024. godini održala u suorganizaciji LAG-a Marinianis u Pustari Višnjica.
Kolači ovdje nose pečat slavonske tradicije i ljubavi prema slatkom. Bogati okusi domaćih sastojaka, poput oraha, meda i jabuka, spajaju se u kolačima koji su pravi praznik za nepce.
Trud i strast koje domaćice i lokalni slastičari ulažu u spravljanje ovih poslastica čine ih neizostavnim dijelom svakog blagdanskog stola. Jednako ćete na stolu susresti voljene tradicionalne šapice, saće, mađaricu i orehnjaču, ili pak krempitu od batata i kremaste kolače za prste polizati.
Svaka namirnica i svaki zalogaj pričaju priču o životu u skladu s prirodom i poštovanju prema prošlosti, a biti gostom ovdje istinska je privilegija.
LAG Marinianis
LAG Marinianis
Projekt Local2Local
Projekt Local2Local je nastao sa željom da putem interpretacije i podizanja kompetencija, potakne korištenje lokalne gastronomske mudrosti kako bi se poboljšao doživljaj, emocija i sjećanja gostiju i povećala reputacija ugostiteljske ponude u ruralnim područjima.
U partnerstvu s LAG-ovima Frankopan, Mareta, Južna Istra, Zagora, Sjeverna Bilogora, Marinianis i Prigorje, glavni partner LAG Terra liburna iz Opatije će provesti aktivnosti u okviru ovog projekta zaključno do lipnja 2025. godine.
Kompetencije ugostitelja su već povećane putem masterclass radionica s istaknutim stručnjacima koji su reinterpretirali tradicionalne recepture koristeći lokalne namirnice ili načine pripreme. Ugostitelji polaznici tih radionica prvi su kandidati za nosioce oznake kvalitete “Local2Local”.
Certificiranje oznakom kvalitete “Local2Local” zamišljeno je kao sustav preporuka za ugostiteljske objekte i maloprodajne trgovine koje nude lokalne agri-food proizvode. Želja je podignuti povjerenje gostiju i posvjedočiti da ugostitelj koristi lokalne namirnice, te isticati tradicijske nematerijalne vrijednosti povezane s lokalnom gastronomijom.
Projekt je sukladan smjernicama strategije Od polja do stola, te smjernicama za zelenu i digitalnu tranziciju u provedbi aktivnosti, a financira se putem podmjere 19.3 “Provedba aktivnosti projekata suradnje” iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Detalje o certificiranju oznakom “Local2Local”, koje započinje početkom 2025. godine, možete pratiti na www.local2local.org.
