Već više od godinu dana mlada pastry chefica Ema Baniček peče slastičarski zanat u San Canzianu, šarmantnom boutique hotelu pokraj Buja. Radni dan započinje pregledom cjelokupne pripreme za deserte te radi popis svega što treba odraditi.
Svakodnevno peče kruh, dok biskvite i kreme radi nekoliko puta tjedno, ovisno o potrebi. S obzirom na to da je San Canzian poznat po prilično kompleksnim desertima, posebno pazi na teksture i svježinu jer su prioritet pridaje kvaliteti.
Dvije je godine prošlo od Emina sudjelovanja u MasterChefu, showu u kojem je po mnogima bila ozbiljan kandidat za pobjedu, no sada, kako nam i sama priznaje, stvara neku drugu priču, ozbiljniju i realniju!
Bez slatkog ne završava nijedan Emin obrok!
"Show me doveo u San Canzian, mjesto na kojem su mi ljudi dali priliku da pokažem što znam (i ne znam). Ovdje sam dobila podršku, mentorstvo i poticaj. Prva osoba koja mi je pomogla u samoostvarenju je chef Pavo Klarić, a uz njega i sous chef Tristan Šiprak. Obojica imaju veliku ulogu u mojoj karijeri jer mi čuvaju leđa od prvog dana.
Znali su imati teške dane sa mnom, ali preživjeli smo prvu godinu te hrabro i ambiciozno stupili u drugu. Sve je to dio procesa rasta i razvoja. Ovdje su standardi visoki i treba ih ispuniti svakodnevno. Volim svoj posao pa čak i kada sam umorna, ne gledam sama sebi kroz prste", objašnjava nam Ema i otkriva kako je kuhinja jedina konstanta u njezinu životu.
Razmišljajući još u srednjoj školi o vlastitim interesima i talentima, shvatila je kako je slastičarstvo logičan odabir jer je dobra u plastičnom oblikovanju, a bez slatkog se njezin obrok nikad ne završava!
"Engleski naziv 'pastry chef' je sveobuhvatniji od našeg 'slastičar', barem ja to tako vidim. Moj posao obuhvaća i kruhove i deserte (i to raznovrsne). Ono što me svaki puta veseli i nikada mi nije naporno i ne osjećam da ‘nije dan za to’ jest kiseli kruh. Ta čarolija fermentacije me ne prestaje oduševljavati.
Ponekad mi nove kreacije zadaju i glavobolju. Ljudi su kreativna bića i mene kreacija hrani, no kada se dogodi blokada, to me rastužuje. No, nekako sam se naučila nositi s time i razumjeti zašto se događa.
Shvatila sam da kreativnost ne možeš siliti, ali je možeš potaknuti pa se koristim raznim alatima. I onda kada se ideja razbistri, kada se okusi i teksture poslože u glavi, a zatim još i na tanjuru - to je najveća nagrada. To je ono što veseli", s veseljem nam objašnjava Ema.
'Torta na dar' jedina novogodišnja odluka koju je ikad ostvarila
Početkom godine svoju je kreativnost realizirala na najplemenitiji način. Pokrenula je projekt koji je zapravo njezina jedina novogodišnja odluka koju je ikad ostvarila!
"Nisam imala točno razrađenu ideju kako ću projekt Torta na dar provesti u djelo, ali želja je u meni tinjala duže vremena. Prijateljica Ivona poslala mi je Instagram objavu fitoterapeutkinje Martine Tute (a.k.a. Biljkoljupka) u kojoj ona traži slastičara u Istri koji bi mogao napraviti potpuno prirodnu tortu za prvi rođendan njenog sina.
Automatski sam joj odgovorila da nisam toliko dobra da bih se mogla ponuditi, ali misao je ostala u glavi. Idući dan sam se javila Martini i objasnila joj situaciju - nemam iskustva, ali imam volje, ne mogu dostaviti tortu, ali bih je napravila besplatno. Vjerojatno smo obje sanjari i imamo vjere u ljude te smo se brzo dogovorile oko svega.
Jako me velika trema oprala jer sam osjećala strašnu odgovornost prema toj prvorođendanskoj torti. Inače sam jako samokritična, što me nekada i sputavalo u kreiranju i prezentiranju svojih radova, ali s ovom tortom sam jako očvrsnula. Uspjela sam ostvariti i svoja i tuđa očekivanja, što mi je bio poticaj da nastavim darivati torte“, objašnjava Ema.
No, dva je uvjeta morala postaviti: da je torta za maksimalno 16 ljudi te da oni koji je dobiju sami moraju doći po nju! Naime, Ema ne može osigurati dostavu, dok okuse i dizajn prepušta na izbor.
Pri odabiru dobitnika Ema se prepušta vlastitoj intuiciji i oslanja se na riječi onih koji se prijave. Nije joj ni bitno za kakvu je prigodu torta - može biti za rođendan, krštenje, vjenčanje ili sasvim običan dan. Bitan joj je isključivo sadržaj poruke!
Na kraju nam je otkrila osobni favorit kada su u pitanju proljetno-ljetni deserti. Granola od sjemenki i orašastih plodova desert je koji posebno voli pa je rado s nama podijelila recept.
Granola od sjemenki i orašastih plodova
Sastojci:
- 50 g bijelog sezama
- 50 g crnog sezama
- 50 g suncokretovih sjemenki
- 50 g indijskih oraščića
- 50 g neslanih pistacija
- 100 g vode
- 130 g šećera
- 1 g soli
Postupak:
- Vodu i šećer zakuhaj, samo kratko dok se šećer ne otopi.
- Pomiješaj crni i bijeli sezam, suncokretove sjemenke i nasjeckane indijske oraščiće te ih prelij sirupom. Dobro ocijedi i peci na silikonskoj podlozi 10 do 15 minuta na 180 stupnjeva, miješajući svakih 5 minuta.
- Pistacije tostiraj lagano na tavi, nasjeckaj i pomiješaj s ohlađenim karameliziranim sjemenkama.
- Na kraju sve malo posoli.
Sastojci - za karamel umak:
- 250 g šećera
- 30 g vode
- 100 ml mlijeka
- 350 ml slatkog vrhnja
Postupak:
- Pomiješaj u loncu šećer i vodu te kuhaj do jantarno žute boje (180 stupnjeva), bez miješanja.
- U karamel oprezno dodaj zakuhano mlijeko i vrhnje te promiješaj pjenjačom.
- Kuhaj oko 5 minuta (do 103 stupnja). Ohladi.
Sastojci - za čokoladnu kremu:
- 200 g vrhnja za šlag
- 1 žlica meda
- 3 g želatine u prahu
- 15 g vode
- 220 g čokolade (60%)
- 400 g vrhnja za šlag
Postupak:
- Pomiješaj 3 grama želatine u prahu sa 15 g vode i pusti da nabubri. Za to vrijeme zakuhaj 200 g vrhnja za šlag i prelij preko nasjeckane čokolade. Pusti da odstoji 2 minute.
- Razradi čokoladu štapnim mikserom i dodaj otopljenu želatinu i žlicu meda. Miksaj do glatke smjese.
- U to dodaj 400 g hladnog vrhnja za šlag i miksaj dok se sve ne sjedini. Po potrebi promiješaj špatulom ako se čokolada nije sa stijenki zdjele umiješala.
- Kremu dobro ohladi, najbolje cijeli dan (24 h) i zatim serviraj s karamel umakom i granolom.
- Dekoriraj suhim ili svježim cvijećem, a možeš dodati i svoje omiljeno voće.