Proteklog vikenda, unatoč jakoj južini i lošem vremenu, u Podstrani pokraj Splita, u hotelu Le Méridien Lav okupili najbolji dalmatinski vinari, vinski stručnjaci, distributeri, ugostitelji i vinoljupci jer održano je novo izdanje festivala Vino Dalmacije koje već tradicionalno organizira istoimeno udruženje vinara.
Od Zadra pa sve do Konavala, vinari su predstavili svoje već kultne vinska uzdanice, kao i vina o kojima će se tek pričati, predstavile su se i neke vinarije novijeg datuma, kao i one koje dosad nisu bile poznate široj javnosti. Također, gostovali su i odlični vinari iz susjedne Hercegovine, okupljeni u udruge Blaž enology i Udrugu vinogradara i vinara grada Ljubuškog, čija vina imaju već dobro prepoznatu kvalitetu.
Specifičnosti vinske Dalmacije
"Hrvatski vinari i hrvatska vina na mnogim međunarodnim natjecanjima osvajaju prestižne nagrade i priznanja. Isto tako ako promatramo Dalmaciju u kontekstu naše četiri vinske regije možemo reći da se posebno ističe sa svojim specifičnostima, kako sortnim tako i položajnim, ima veliki broj revitaliziranih autohtonih sorti te su napravljeni snažni pomaci u kvaliteti", istaknuo je potpredsjednik HGK, Dragan Kovačević, na otvorenju festivala.
Impresioniran kvalitetom kušanih vina bio je i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, dok je predsjednik Udruženja Vino Dalmacije Leo Gracin izrazio svoju zahvalnost izlagačima koji su i ove godine ukazali povjerenje Udruženju Vino Dalmacije te iskazao želju da uskoro festival naraste na brojku od 100 izlagača.
Stari i novi favoriti
Osim standardno izvrsnih vina vinarija Ante Sladić, Grgić vina, Gracin, Baraka, Tomić, Grabovac, Rizman, Stina, Zlatan otok... Otkrili smo nama neka nova imena i lica. Neki su se jednostavno dosad skrivali od javnosti (ili nama na žalost ranije nisu zapeli za oko i nepce), a drugi se tek sada polagano probijaju na vinsku scenu i njihovo vrijeme tek dolazi.
Tako nas je hvarska vinarija Ventus impresionirala svojim izvrsnim, snažnim ali harmoničnim plavcem malim nazvanim Oštro, napravljenim s vrhunskim grožđem koje raste na kultnoj južnoj strani Hvara. Prave oni i vina od bogdanuše, pošipa, bijeli cuvée, rose, pa i liker od plavca malog koji se dobiva ukuhavanjem vina.
Jako se veselimo i budućim kušanjima vina iz mlade vinarije Velebna, posvećene internacionalnim sortama chardonnay, merlot i shiraz (koriste australski naziv za sortu syrah, zbog stilistike vina). Tek dovršavaju podrum, nadaju se brojnim posjetiteljima ovoga ljeta, a u budućnosti imat će i vlastiti smještaj. Također, za nekoliko godina, kada vinogradi malo stasaju, simpatični momci iz Velebne planiraju praviti i složenija vina, no ostaju pri internacionalnom sortimentu.
Od chardonnaya do prošeka - odlične vinske radionice
Osim promenadnog kušanja vina, paralelno su organizirane i odlične radionice. Tako je već prvom, nazvanom "Dalmatinski chardonnay i njegove kupaže (hommage Miljenku Grgiću)" koju je vodio sommelier Vedran Cota odana počast nedavno preminulom Miljenku Grgiću, a kušala su se vina od sorte chardonnay s područja Dalmacije.
Izvrsnu radionicu prvi dan festivala održala je i Manuela Plohl. Na njezinoj radionici "Klasični rose i ostala elegantna obojena vina Dalmacije" naučili smo koja je razlika između rosea i tradicionalnog dalmatinskog opola, ali i kušali vrhunska ružičasta vina vinarije iz cijele Dalmacije.
Izuzetno zanimljiva, poučna i organoleptički intrigantna bila je pak radionica "Plavac mali vs. Amarone vs. Chateauneuf du Pape" koju je vodio Saša Špiranec. Uspoređujući ponajbolje plavce sa slavnim svjetskim vinima shvatili smo koju on ima vrijednost, ne samo kvalitativnu, već i vrijednost za novac te da se bez problema može mjeriti s najboljima u svijetu.
Sjajna radionica zatvorila je festival. Naime, predavač kruno Filipović pripremio je odličnu radionicu "Prošek i sir - novi uzlet desertnog vina s tisućljetnom tradicijom" u kojoj smo kušali 12 prošeka, od kojih su neki pravi tradicionalni, a neki modernijeg stila. Bio je i vrlo mladih, koji će tek postati 'pravi prošek', kao i onih iz 2017.
Zašto neki vinari ne žele koristiti naziv prošek dok se ne riješi spor s Italijom "prošek vs. prosecco" (svi znamo da u vinskom smislu među njima nema sličnosti, no to i nije predmet ovog spora, već navodna sličnost naziva, iako je dokazano da se naziv "prošek" koristi puno dulje nego naziv "prosecco"). A omiljeni prošek, koji se obično poslužuje uz desert, ovaj put nismo uparivali s kolačima već sa sirevima i bilo je to vrlo zanimljivo i poučno iskustvo.
Ne propustite festival iduće godine
Festival Vino Dalmacije svake je godine odlična prilika za bolje upoznavanje s dalmatinskim vinima, otkrivanje novih i podsjećanje na stare favorite, učenje o vinu i važne susrete na dalmatinskoj,a time i hrvatskoj vinskoj sceni. I zato vas pozivamo da ga ne propustite iduće godine - početkom ožujka rezervirajte dva dana za ovo odlično događanje. A vinare koji dosad nisu sudjelovali, da se svakako priključe izlagačima.