Gotovo da nema osobe koja može odoljeti dobroj čokoladi, pa nije niti čudo da ima ne samo jedan, niti dva, nego tri svoja dana. Osim 13. rujna i 28. listopada, Dan čokolade obilježava se i danas, 7. srpnja. U nekim dijelovima svijeta čokolada se slavi i na Valentinovo.
Ovo je namirnica s možda najviše različitih "svjetskih dana", a mi ih rado slavimo sve. Kako bi obilježili ovaj u srpnju, izdvojili smo nekoliko manje poznatih i zabavnih činjenica o čokoladi i kakaovcu, biljke od koje nastaje. Jeste li znali kada je nastala prva moderna čokolada ili iz koje zemlje potiče najviše zrna kakaovca? Vrijeme je da naučiš.
Topla čokolada prije kockica
Prije nego što smo mogli jesti kockice čokolade, ona se posluživala u obliku napitka. Još su drevni Azteci ispijali vruću čokoladu na posebnim događajima kao što su vjenčanja, no ona nije bila slatka i kremasta kao topla čokolada koju znamo danas. Napitak je bio gorak i nešto rjeđi.
Modernu toplu čokoladu obožavala je Marija Antoaneta
Moderna verzija tople čokolade nastala je tek kada su Španjolci kakao donijeli u Europu. Kako je namirnica bila skupa, konzumirali su ju samo najbogatiji pripadnici društva. Jedna od pripadnica visokog društva koja je gotovo svakodnevno pila toplu čokoladu je Marija Antoaneta.
Čokolada se ispijala kao napitak stoljećima prije nego što smo dobili prve kockice
Prve kockice čokolade nastale su u Velikoj Britaniji
The Fry and Sons slastičarnica je 1847. potpuno promijenila povijest kada su Joseph Fry i njegov sin pomiješali kakao maslac, šećer i čokoladni liker. Rezultat je bio prva pločica čokolade, ali ni takva čokolada nije bila kao ona koju jedemo danas. Tekstura je bila mrvičasta, a okus gorak. Izgled i teksturu čokolade dalje su usavršili John Cadbury i Henry Nestle, po kojima brendovi čokolade i danas nove naziv.
Drvo kakaovca može živjeti 200 godina, a najviše ih je u Africi
Iako je kakaovac u Europu došao iz Središnje i Južne Amerike, danas ga najviše možemo pronaći na plantažama u Africi. Čak 30% svjetskih zaliha kakaovca dolazi iz Obale Bjelokosti. Impresivno je i da drvo kakaovca može doživjeti i do 200 godina, no od dva stoljeća plodove daje tek 25 godina.
Postoji više vrsta kakaovca
Baš kao i kava, kakaovac se dijeli na dvije najpopularnije vrste. Prva je forastero, najzastupljenija vrsta kakaovca od kojeg se proizvodi većina čokolade koju možemo pronaći na tržištu. Iako u forasteru uživamo svi, postoji i nešto skuplja vrsta kakaovca pod imenom criollo od kojeg se proizvodi još ukusnija čokolada. Razlika je u tome što je criollo nešto teže uzgojiti te ima blaži okus i manje gorčine.
Čokolada se proizvodi od zrna kakaovca koji se nekada koristio i kao valuta Azteka i Maya
Kakao se koristio kao valuta
Drevni Azteci i Maye zrna kakaovca koristili su kao valutu kojom su plaćali sve, od hrane do opreme pa čak i radnika. Povjesničari procjenjuju da su drevne civilizacije za 100 zrna kakaovca prodavali zeca, za 200 puricu, za jedno zrno jaje ili rajčicu. Cijena se mijenjala ovisno o urodu te sezone.
Čokolada ima specifičnu temperaturu na kojoj se topi
Sigurno ti se nekada kockica čokolade otopila u ruci dok si ju grickala. To je zato što je čokolada jedina poznata namirnica koja se otapa na nekoliko stupnjeva ispod prosječne tjelesne temperature. Kako bi spriječili topljenje u ruci, britanski proizvođač čokolade Cadbury osmislio je čokoladu koja se topi na nešto višoj temperaturi. Takva čokolada sadrži i znatno manje masnoće.
Sada kada znaš sve o omiljenoj namirnici, isprobaj i ovo slasne deserte:
