Najpopularnije začinsko bilje upravo je ono koje se često koristi u kuhinji, obogaćujući jela i napitke fantastičnim okusima koji budi osjetila. Iako začini asociraju na nešto egzotično, uzgoj začinskog bilja zapravo je vrlo sličan uzgoju povrća i možete ga uzgojiti u vrtu ili u lončanicama u domu. Do začina je prije bilo teško doći, no danas postoje specijalizirane trgovine u kojima možete kupiti začine iz najrazličitijih dijelova svijeta. Unatoč tome, uzgojem vlastitog začinskog bilja možete znatno uštedjeti i tako zaobići trgovine i supermarkete.
Za uzgoj vam ne treba puno prostora, niti toplo vrijeme. Začinsko bilje možete posaditi i za vrijeme hladnog vremena, u unutrašnjosti doma, u malim teglicama koje možete držati na prozorskoj dasci ili na kuhinjskom elementu gdje će vam biti na dohvat ruke dok kuhate. Užitak korištenja netom ubranog začinskog bilja doista je ogroman!
Kad planirate uzgoj prvo definirajte što želite uzgajati jer neko bilje voli puno sunca (timijan, kadulja, ružmarin, origano, francuski estragon ), a neko tek djelomičnu sunčevu svjetlost (kiseljak, peršin, bosiljak, krasuljica). I zasadite samo ono bilje koje inače koristite ili koje planirate koristiti. Sjemenke zasadite u bogatoj, propusnoj zemlji, nikako nemojte koristiti pesticide i osigurajte dovoljno vode i svjetlosti (ovisno o vrsti bilja).
Bosiljak
Riječ je o godišnjem bilju, idealnom za uzgoj u teglama, no osjetljivijem na hladnoću od ostalog začinskog bilja, pa se tako se preporučuje sadnja sjemenki u svibnju nakon čega mladicu u lipnju možete izvesti iz zatvorenog u otvoren prostor, ako ga imate (balkon, terasa, vrt). Šest tjedana nakon sadnje bosiljak je spreman za branje, a branjem se ujedno potiče i rast novih listića.
Vlasac
Višegodišnje biljka koja raste na vlažnoj zemlji (livade, riječne obale, močvarno tlo), stoga mu osigurajte vlažnu, humusnu zemlju i puno sunčeve svjetlosti. Ukusni cjevasti listovi koriste se i režu od proljeća do jeseni.
Kadulja
Poznata i pod nazivom žalfija, ova polugrmovita biljka ima jak korijen i može narasti od 30 do čak 60 cm. Gorkog je okusa, stoga pažljivo kada je primjenjujete u kuhinji. Zasadite li sjeme, čekat ćete godinu dana da naraste, stoga je brže rješenje zasaditi mladicu. Bere se prije nego procvate.
Timijan / majčina dušica
Trajna grmasta biljka uskih elipsastih sivozelenih listića i ljubičastih cvjetova, koja idealno podnosi zatvorene prostore bez izravne i snažne sunčeve svjetlosti (iako voli sunce). Najbolje je koristiti ju svježu, a vrhove lišća berite dva puta godišnje uoči cvatnje.
Ružmarin
Preporučuje se da umjesto sjemenki zasadite mladicu, jer u suprotnom ćete čekati tri godine da vam izraste ova biljka specifičnog ugodnog mirisa. S obzirom na to da raste kao grm i može narasti čak i do 2 m visine, svakako bi bilo bolje da ga zasadite na terasi ili balkonu. Grančice režite kad procvate i nemojte ga preobilno zalijevati vodom.
Origano
Sjemenke origana trebaju sunce za klijanje stoga pri sadnji ne pokrivajte sjemenke sa zemljom. Voli puno sunca i držite ga na suhom mjestu, daleko od vlage. Zasađeno sjeme proklijat će za 7 do 14 dana a listove je najbolje brati prije cvatnje.
Peršin
Peršin je česta biljka u povrtnim vrtovima, kojoj odgovara rahla zemlja i sunce (ali ne direktno). Ne razvija veliki korijen, stoga se lagano uzgaja u teglici za cvijeće. Prskajte ga vodom ili održavajte optimalnu količinu vode u tanjuriću ispod posude u kojoj ga držite, a svakako ga režite škaricama čim mu naraste lišće, jer tako ćete potaknuti daljnji rast. Listovi su zreli za branje 70-90 dana nakon sadnje.
Kopar
Kopar je dvogodišnja biljka koja ima vrlo debeli korijen, stoga za uzgoj treba veću posudu, Može narasti do 120 cm, a odgovara mu toplo, ali opet ne previše vruće mjesto. Spada pod vrstu korova, stoga je zapravo vrlo zahvalan za uzgoj (može rasti i u posudi s drugim biljkama), a berite ga kada se cvjetovi otvore i kada sjemenke poprime smeđu boju. Dobra stvar kod kopra je i to što se upotrebljava cijela biljka (korijen, stabljika, cvijet i listovi).
