Zatekneš se pred otvorenim hladnjakom i ne znaš što želiš? Pokušavaš se sjetiti imena osobe koju si upoznao prošli tjedan, a umjesto odgovora dobiješ tišinu? Na vrh ti je jezika, ali...
S godinama i s ritmom života, koncentracija i pamćenje znaju zakazati. No mozak, baš kao i tijelo, voli kad se prema njemu ponašaš pažljivo. A jedan od načina na koji mu možeš pomoći počinje – namirnicama na tanjuru. Predstavljamo ti 6 svakodnevnih sastojaka koji ti mogu pomoći da ne zaboraviš zašto si zapravo došao u trgovinu.
Bučine sjemenke: male, ali moćne
Kada čistiš bundevu, najlakše je sjemenke baciti u smeće. Ali ako ih opereš, posoliš i ispečeš, dobivaš ne samo hrskav međuobrok nego ozbiljnog saveznika pamćenja.
Sjemenke su prepune vlakana, a vlakna podržavaju komunikaciju između crijeva i mozga, što sve više istraživanja povezuje s boljom koncentracijom i stabilnijim raspoloženjem. Osim toga, bučine sjemenke su sjajan dodatak salatama, granoli, zobenim pahuljicama ili jogurtu.
Bučine sjemenke
Prokulice: sitne, ali sadržajne
Možda ti nisu najdraža povrtnica iz djetinjstva, ali prokulice imaju ozbiljan adut: sulforafan, spoj koji podržava zdravlje moždanih stanica i smanjuje oksidativni stres.
Neka istraživanja pokazala su da uz redovitu konzumaciju ove biljke dolazi do poboljšanja u procesiranju informacija i čak boljeg raspoloženja. Pečene na maslinovu ulju, s malo soli i češnjaka, prokulice dobivaju hrskavu koricu i orašasti okus. A ako ti se ne da kuhati, možeš ih naribati i dodati u salatu.
Brusnice: više od umaka za puricu
Brusnice nisu samo za božićni stol. Njihova crvena boja potječe od spojeva koji imaju snažno antioksidativno djelovanje, a ono se, između ostalog, povezuje i s usporavanjem starenja mozga.
Antocijani, spojevi prisutni u brusnicama, mogu pomoći u zaštiti živčanih stanica i spriječiti oštećenja povezana s bolestima poput Alzheimerove bolesti. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija može poboljšati dugoročno pamćenje i protok krvi u mozgu. Brusnice možeš ubaciti u smoothie, zobene pahuljice ili ih pomiješati s jabukama u mirisni jesenski crumble.
Brusnice
Lisnato povrće: klasika s razlogom
Kelj, blitva, špinat, raštika, sve to dolazi u najboljoj formi baš u jesen. Osim što su bogati vlaknima, sadrže vitamine E i K, folat i beta-karoten koje istraživanja povezuju s usporenim padom kognitivnih sposobnosti.
Ne treba ih uvijek kuhati – šaka sirovog špinata u salati ili umiješana u pesto već je dovoljna. A ako želiš nešto konkretnije, tamnozeleno povrće možeš dodati u variva, zapeći u quicheu ili poslužiti uz pečeno meso.
Zobena kaša s bundevom
Zob: nježna, ali izdržljiva
Zobene pahuljice možda zvuče jednostavno, ali nutricionistički gledano, imaju puno toga ponuditi. Zob sadrži spore ugljikohidrate koji održavaju stabilnu razinu šećera u krvi, što pomaže koncentraciji.
Tu su i vitamini B skupine te antioksidansi koji podupiru različite kognitivne funkcije. Najlakši način ja kozumaciju zobi je, naravno, zobena kaša, ali zob možeš koristiti u domaćim keksima, pločicama, a od nje možeš napraviti i slanu varijantu, kao neku vrstu rižota.
Gljive su jesenski favorit za bolji fokus
Gljive: i okus i učinak
Redovita konzumacija gljiva povezuje se s boljim pamćenjem, bržim razmišljanjem i manjim rizikom od zaboravljanja svakodnevnih zadataka. Iako se ne zna točno koji spojevi su za to zaslužni, kombinacija antioksidansa i protuupalnih tvari očito dobro djeluje na mozak. Gljive se lako ubace u jesenska jela: kremasti rižoto, juha s timijanom, pečeno povrće iz pećnice... ili jednostavno par komadića u salati.
Hrana neće riješiti baš sve probleme s pamćenjem, ali može napraviti razliku. Pogotovo ako uz dobre namirnice uvedeš još nekoliko sitnih navika.
Svjež zrak i lagana šetnja pomažu protoku krvi prema mozgu. Dobar san pomaže pamćenju da se "spakira" kako treba... Kad sve zbrojiš, jasno je da zdrav mozak ne traži drastične promjene, nego pažnju u svakodnevnim stvarima.
Daj priliku i ovim super namirnicama!
