Badnjak je nekako teško zamisliti bez mirisa bakalara iz kuhinje... Ne bitno pripremamo li bakalar na bijelo, na crveno, na žlicu, kao namaz... Ipak je bakalar dio blagdanske tradicije koja počinje već nekoliko dana prije kuhanja kad sušeni bakalar namačemo i tako pripremamo za kuhanje za Badnjak.
No osim njegove visoke cijene, postoje i drugi razlozi zašto je pametnije koristiti zamjenu, primjerice svježi oslić koji nam je dostupan u Jadranu, a jednako je ukusan i zdrav. Bez napornog namakanja 😉
I slavni chef Jeffrey Vela voli pripremati jela od oslića
"Kako se približavamo kupnji namirnica za blagdanski jelovnik, važno je prisjetiti se da blagdanski obrok može biti i održiv, bez kompromisa u tradiciji i bogatstvu okusa. Na Badnjak se tradicionalno jedu riblja jela, no to ne mora nužno biti bakalar, koji ima svoje skrivene troškove – od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora. Oslić je sasvim dobra zamjena, kao i neki drugi riblji proizvodi koje predlažemo u priopćenju", poručuje Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji.
Cijene bakalara na domaćim tržnicama nisu male
Pametnim izborom blagdanskog jelovnika pomažemo očuvanju mora
U vrijeme kad osmišljavamo kakvu ćemo zakusku pripremiti za obitelj i prijatelje, važno je prisjetiti se da blagdanska večera može biti i održiva, bez kompromisa u tradiciji i bogatstvu okusa. Na Badnjak se tradicionalno jedu riblja jela, no pri odabiru važno je paziti na održivost ribe koja se priprema. Mora i oceani su pod velikim pritiskom i poželjno je napraviti značajan zaokret u našim životnim navikama želimo li izbjeći neželjene posljedice.
Zagrijavanje oceana i klimatske promjene uzrokuju drastične promjene i u našem Jadranskom moru, omogućujući širenje termofilnih vrsta iz Crvenog mora te pojavu invazivnih vrsta koje ugrožavaju prirodnu ravnotežu i gospodarstvo. Morski predatori poput morskih pasa gube bitku s ljudskim pritiscima, dok ribarstvo trpi zbog smanjenja resursa, a prosječna potrošnja ribe danas je dvostruko veća nego prije 50 godina.
“Kako bismo očuvali morske resurse, birajmo lokalno ulovljene i održive proizvode uz pažnju na certifikate koji jamče odgovornost i održivost. Promišljenim odabirom hrane možemo smanjiti ekološki otisak i pridonijeti očuvanju bogatstva mora za buduće generacije”, apelira Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo u WWF Adriji.
Prodaja bakalara
Na Badnjak se u dalmatinskim obalnim gradvima dijeli po nekoliko tisuća porcija bakalara
Bakalar se na našim prostorima jeo još u vrijeme Mletačke republike
Tradicionalno, blagdanski stol zamišljamo uz - bakalar. Prema legendi, prvi poznati kontakt s bakalarom u Hrvatskoj dogodio se kada je mletački plemić Piero Querini 1431. godine doživio brodolom blizu norveških obala. Nakon što su ga domaćini naučili tehniku sušenja ribe, on je odnio sušeni bakalar u Veneciju, odakle se tradicija takvog pripremanja bakalara proširila prema hrvatskoj obali.
“Iako je bakalar tradicionalni dio blagdanskog stola, on ima svoje skrivene troškove – od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora. Zašto ne odabrati lokalnu, na održiv način ulovljenu ribu, kao što je oslić s parangala, koji je nekad bio primarni izbor sušene ribe na našim prostorima. Za razliku od bakalara, oslić gotovo da nema sitnih koščica pa je praktičniji i za konzumaciju”, ističe Čeprnja.
Svježi oslić iz Jadrana nam je dostupniji i povoljniji od bakalara
Umjesto bakalara - oslić, umjesto škampa - plavi rak
Ako se odlučujete za delikatese poput škampa, odlična alternativa je plavi rak, invazivna vrsta koja je jestiva i izuzetno ukusna. Tu je i riba paun (lav), još jedna invazivna vrsta koja šteti našim domaćim vrstama a ukusna je poput škrpine. Iako je ozloglašena zbog svoje sposobnosti brzog širenja i otrovnih bodlji, izuzetno je cijenjena morska delikatesa.
Plavi rak odlična je namirnica
Svoj blagdanski jelovnik možete začiniti i morskim algama. Iako su kod nas slabo zastupljene u jelovnicima, alge obiluju raznolikim okusima, od, slatkastog, blago slanog ili dimljenog, do umamija.
Mora i oceani ključni su za klimu i prehranu milijardi ljudi. Premda su ribolovni pritisci u Mediteranu smanjeni, zahvaljujući strožim pravilima poput EU-ove Zajedničke ribarstvene politike, još uvijek prelaze održive razine.
“Birajte odgovorno, lokalno i uz oznake održivosti! Svakim svojim izborom doprinosimo očuvanju mora”, zaključuje Čeprnja uz poziv da na WWF-ovoj stranici doznate više o održivim proizvodima iz ribarstva.
Umjesto bakalara, u svim ovim receptima možeš koristiti oslić...
