Kolumne Ante Carić: Najljepše priče o hrani i piću 28. veljače 2022.

Ruske palačinke koje simboliziraju zlato sunca na tanjuru

foto: Shutterstock
gastro postao gastro.24sata.hr
Od poganskih vremena pa do utjelovljenja u kršćanskoj tradiciji, ruski blini, male palačinke od kvasnog tijesta, delicija su koja se pripremala i jela tijekom posljednjeg tjedna prije Korizme tzv. svetkovine Maslenica, kojom se ispraćala zima, a slavio dolazak proljeća

Tijekom tmurnih zima, ljudska je gastronomska mašta našla načina da toliko željeno sunce inkarnira makar na tanjuru i tako obilježi njegovo skoro ukazanje u prirodi. Stoga blini, ili u jednini blin, zlatan, okrugao i topao, simbolizira sjajno nebesko tijelo koje je znak proljeća i novog života. Malene i tanke, ove palačinke s pedigreom kako još nazivaju bline, tradicionalna su ruska delicija koja se radi od kvasnog tijesta najčešće s vodom, ali i mlijekom.

Blini se još od poganskih vremena vezuju uz „Maslenicu“ 

„Maslenica“ je najstariji ruski blagdan koji se prema arheološkim dokazima obilježavao još od drugog stoljeća poslije Krista. Ta vrlo važna svetkovina trajala je sedam dana, a njome se slavio kraj zime i skori dolazak proljeća, što ne čudi s obzirom da je ruska zima trajala više od pola godine. Blini su se zbog svog oblika i izgleda jeli kao simbol sunca koje je personificirao i drevni moćni bog Volos. No osim što su se jeli zbog zahvalnosti, bio je to i način čišćenja jer se kroz taj tjedan apstiniralo od mesa, za Ruse uzrok pohote i agresivnosti.

O tome svjedoči i porijeklo naziva jer se „Maslenica“ (što znači tjedan maslaca) nekoć nazivao i „Myasopusta“ (bezmesni ili mesopust). Tijekom tog tjedna svetkovine postojao je dan kada su se blini darivali voljenoj osobi, dan kada su se darivali siromašnima, ali postojao je i dan kada su ih svekrve pripremale svojim snahama. Tijekom „Maslenice“ bilo je dozvoljeno kršiti društvene norme pa su se u sveopćem slavlju i veselju, uz doslovno prejedanje blinima, često nosile maske i odjeća suprotnog spola te se ispijalo puno alkohola.

 | Author: Shutterstock Blini, ili u jednini blin, zlatan, okrugao i topao, simbolizira sjajno nebesko tijelo koje je znak proljeća i novog života; foto: Shutterstock

Ova se poganska tradicija zadržala te ukorijenila i u kršćanstvu postavšti svojevrsnim pravoslavnim pandanom zapadnjačkom karnevalu jer se „Maslenica“ svetkovala, i svetkuje, posljednji tjedan prije Korizme i velikog posta. Čak se i poklapa s vremenom prije katoličke korizme uz razliku što pravoslavni post započinje u ponedjeljak, a ne u srijedu kao kod katolika. U „Tjednu palačinki“, što je još jedan naziv za „Maslenicu“, i to na tzv. Nedjelju oprosta, tražilo se oprost od obitelji i prijatelja kako bi se u Korizmu ušlo bez grijeha, a slamnata inkarnacija „Maslenice“, simbol zime, ritualno bi se spaljivala. I „Maslenica“ i blini gotovo se i nisu promijenili tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, a preživjeli su čak i represivnu ideologiju komunizma koja je pokušala zatrti sve lijepe običaje na koje su danas Rusi itekako ponosni.

Blini se pripremaju kao pozdrav nadolazećem proljeću

Prema tradiciji, ako žena pripremi mnogo ukusnih blina, proljeće i ljeto će donijeti bogatu žetvu, zdravlje i uspjeh. Blini su također ljude pratili doslovno od početka pa do kraja života. Ženi koja je tek na svijet donijela dijete davao se blin što je novorođenčetu prema vjerovanju trebalo donijeti sreću, a konzumacija ovih ukusnih delicija bila je neizostavni dio i pogrebnih rituala.

Priprema blina znala je biti duga i tajanstvena. I mjesto gdje su ih žene pripremale bilo je od velike važnosti i zbog toga su često odlazile na obale jezera na kraj šume, a prve koje bi napravile ostavljale su na prozorskim daskama siromaha. Radili su se u samo za to predviđenim tavama od lijevanog željeza bez ručki u kojima ne bi zagorjeli i u kojima su se lako mogli prevrtati.

 | Author: Shutterstock „Blinčiki“ su varijanta blina koja se radi bez kvasca i nešto su većeg promjera; foto: Shutterstock

Blini su po definiciji svojevrsna palačinka načinjena od brašna, vode i kvasca, promjera oko 10 do 12 cm i nešto tanja od 1 cm. Mogu se raditi s brašnom od heljde, zobi ili prosa, ali pšenično je najpopularnije. Služe se sa različitim dodacima, najčešće sa kiselim vrhnjem, lukom, mladim lukom, pročišćenim maslacem, tvrdo kuhanim jajima, ukiseljenom haringom, dimljenim lososom, te ikrom ili kavijarom u najglamuroznijoj varijanti. Iako se blini mogu jesti kao samostalno jelo, najčešće se poslužuju kao predjela.

Postoje i varijante blina kao npr. „blinčiki“ koji se rade bez kvasca i nešto su većeg promjera. Obično se jedu sa kupusom, mesom, gljivama, rižom ili sirom. Poznati su i pod nazivom „blintzi“, a u SAD-u su ih popularizirali židovski imigranti.

Oladi su varijanta kod koje se koristi prašak za pecivo i nešto su deblji, a voće poput npr. jabuka se dodaje tijestu.

Bili su i izvor inspiracije umjetnicima

Blini nisu samo ovjekovječeni u kuharicama već i u djelima brojnih slavnih pisaca poput Puškina, Gogolja i Čehova koji su im posvetili čitave priče. Spominju se i u brojnim pjesmama te poslovicama, a poznata je izreka „prvi blin je uvijek grudičast“ što znači da neuspjeh ne smije obeshrabriti. Svoje mjesto su našli i u drugim svjetskim kulturama, a očarali su i spisateljicu Karen Blixen koja ih je uvrstila na jelovnik svoje legendarne „Babettine gozbe“ gdje su oplemenjeni s Beluga kavijarom kao „Blini Demidoff“ oduševili uzvanike.

Patriotski nastrojeni Rusi inzistiraju na tome da se blini rade isključivo od brašna heljde i kvasca što njihove bline razlikuje od inačica drugih zemalja, a prave bline može napraviti samo ruka ruske „babuške“ s obzirom da njihova priprema traži dugogodišnje iskustvo. No iako se kulinarska utjelovljenja blina, kao i njihovi dodaci, mijenjaju, oni tradicionalni ostaju napopularniji.

„Maslenica“ i dandanas unosi veselje u život ruskog naroda, a blini, maleni jestivi simboli sunca i gastro utjelovljenje ruske duše, i dalje krijepe nepca gurmana širom svijeta.

 | Author: Shutterstock foto: Shutterstock

Tradicionalni blini 

Sastojci za oko 25 blina:

  • 350 g brašna
  • 500 ml mlijeka
  • 1 i 1/2 jušna žlica maslaca
  • 1 jaje (razdvoji žumanjak i bjelanjak)
  • 1 žlica šećera
  • 1/2 žličice soli
  • 1/2 paketića suhog kvasca

Priprema:

  1. Rastopi kvasac u 250 ml tople vode. Dodaj polovicu brašna i miješaj dok smjesa ne postane glatka. Pokrij ju sa kuhinjskom krpom i ostavi na toplom mjestu oko 1 sat ili dok se tijesto ne napuhne.
  2. Dodaj otopljeni maslac, žumanjak, šećer, sol i dobro izmiješaj.
  3. Zatim malo po malo dodaj preostalo brašno i tuci dok smjesa ne postane glatka. Postepeno dodaj mlijeko miješajući smjesu.
  4. Pokrij smjesu sa kuhinjskom krpom, stavi na toplo i ostavi da se diže. Zatim ponovo utuci smjesu, dodaj tučene bjelanjke i opet ostavi da se diže.
  5. Malenu količinu kutljačom izlij na vruću tavu i prži te okreći da se blin poprži s obje strane.
  6. Posluži ih same ili sa dodacima po želji.
Možda vas zanima... Maslac od kikirikija i meki keksi koje obožavamo Kolumne Možda vas zanima... Roquefort - sir koji su obožavali kraljevi i pape Kolumne Možda vas zanima... Mistična ceremonija ruskog čaja Kolumne
Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.