Područje LAG-a Frankopan potkapelski je kraj i tipično prijelazno područje koje se ne može izravno svrstati ni u jednu od uobičajenih regija ovog dijela Hrvatske, a proteže se od Gorskog kotara do Plitvičkih jezera i Like, dok je na sjeveru omeđen Kordunom.
Šumovito je to gorsko područje prošarano tirkiznim rijekama i jezerima, zavičaj najljepših hrvatskih bajki. Upravo njihov kompleksan položaj najviše je odredio i njihovu šaroliku gastronomiju.
LAG Frankopan
LAG Frankopan
Na svakom kućnom pragu ogulinsko kiselo zelje
Posebno je zadovoljstvo voziti se ovim krajem i ispred većine kuća ugledati štand s domaćim kupusom, krumpirom ili lukom. Nađu se tu i borova rakija, vrhunska šljivovica ili drenovača, jabučni ocat, džemovi i med.
Na poljoprivrednom zemljištu ogulinskog područja, na oraničnim površinama, poslije pšenice, ječma, kukuruza i krumpira, kupus je najznačajnija kultura. Među brdima i uzvisinama krije se plodna krška Ogulinsko-modruška udolina, omeđena Kapelskim gorjem i Dobrom, a u kojoj raste ogulinsko zelje.
Kiselo zelje je dostupno cijele godine i izbor je mnogih kućanstava u cijeloj Hrvatskoj, a od 2023. nositelj europske zaštićene oznake izvornosti. Sarma s dobrom šunkom i špekom je tako tipično zimsko jelo ovoga kraja, u čiji se nadjev ovdje tradicionalno ne stavlja riža.
U gastronomskoj ponudi mogu se naći i delicije kojima je mati bogata šuma, pa tako uz gljive i samoniklo bilje na tanjure stiže i meso divljači.
Mlinarska tradicija
Mlinovi su bili pokretači života i hranitelji ovoga kraja. Najstarija mlinica u vodeničarskom naselju Rastoke na Slunjčici sagrađena je još u 17. stoljeću, dok ih je većina iz 19. i početka 20. stoljeća. Mlin žličar autentičan je za Rastoke, kao i u ostalim krajevima vapnenačkog krša. U Holjevčevom mlinu su do prije 30-ak godina bila četiri mlina, tri tzv. “crna mlina” za mljevenje kukuruza, zobi, pira, raži i sl., i “bijeli mlin” za mljevenje pšenice (belce). Bez mlinarske tradicije niz delicija ovoga kraja ne bi ugledao svjetlo dana.
LAG Frankopan
LAG Frankopan - mlinarska tradicija
Ogulinska masnica, iako slano jelo, na stolu se pojavljivalo i kao desert, a najčešće su ga žene pripremale svojim muževima za marendu na polju. Od lokalno dobivenog brašna, mlijeka i jaja, te luka i skorupa kao nadjeva, nastaje jednostavni kulinarski doživljaj nalik slanoj štrudli, koji je navodno dopro čak do Napoleona, čije su trupe tada gradile most u Oštarijama.
Puno vještine, vremena i truda potrebno je da na trpezu došle mošnje s konopljom. Nadjev je prilično kompleksan: mljevena industrijska konoplja ispire se toplom vodom, a dobiveno “mlijeko” prokuhava se dok ne nastane grudasti nadjev kojem se dodaje sitno kosani luk i jaja. Nadjev umotan u svileno tijesto tvori džepiće koji se kuhaju i poslužuju topli.
Najpoznatiji i najstariji kolač na području Otočca i Gacke su kuglof Miliprut, kolač s pekmezom, pita od jabuka ili sira. Među namirnicama ovoga kraja, kraljica je šljiva od koje se pravio pekmez, ali i “knedli od sliv”.
Bajkovita priroda: zelene šume i tirkizne rijeke
Tradicija uzgoja ovaca zadržala se na ovom području i danas, a janjetina je i dalje omiljeno i uvijek traženo jelo. Uz janjetinu, i drugi su se specijaliteti zadržali u jelovnicima, kao što su odojak s ražnja, kuhano dimljeno meso, kotlić od divljači koji se servira s palentom, suhomesnati proizvodi te pečena pastrva servirana uz slani krumpir posipan peršinom.
LAG Frankopan - pastrva iz Gacke
Gacka potočna pastrva je cijenjena u gastronomiji zbog svog izuzetnog okusa i kvalitete mesa. Ovu pastrvu, koja obitava u kristalno čistim vodama rijeke Gacke, odlikuje specifičan blago slatkast okus koji je rezultat prirodne prehrane i ekosustava u kojem živi. Hladne dimljene filete uzgojene pastrve, kavijar i riblju paštetu od dimljene pastrve moguće je također pronaći u ovome kraju.
Područje LAG-a Frankopan nudi bogatu i raznoliku gastronomsku ponudu koja se temelji na prirodnim resursima, kulturnom nasljeđu i dugogodišnjim tradicijama. Od Ogulinskog kiselog zelja, preko delicija iz šuma, pa do jela koja potječu iz mlinarske tradicije, sve do specijaliteta od pastrve. Ako je ovo područje poznato i kao zavičaj hrvatskih bajki, onda su rad i blagodati prirode sigurno stvorili bajku na tanjuru.
LAG Frankopan
LAG Frankopan
Projekt Local2Local
Projekt Local2Local je nastao sa željom da putem interpretacije i podizanja kompetencija, potakne korištenje lokalne gastronomske mudrosti kako bi se poboljšao doživljaj, emocija i sjećanja gostiju i povećala reputacija ugostiteljske ponude u ruralnim područjima.
U partnerstvu s LAG-ovima Frankopan, Mareta, Južna Istra, Zagora, Sjeverna Bilogora, Marinianis i Prigorje, glavni partner LAG Terra liburna iz Opatije će provesti aktivnosti u okviru ovog projekta zaključno do lipnja 2025. godine.
Kompetencije ugostitelja su već povećane putem masterclass radionica s istaknutim stručnjacima koji su reinterpretirali tradicionalne recepture koristeći lokalne namirnice ili načine pripreme. Ugostitelji polaznici tih radionica prvi su kandidati za nosioce oznake kvalitete “Local2Local”.
Certificiranje oznakom kvalitete “Local2Local” zamišljeno je kao sustav preporuka za ugostiteljske objekte i maloprodajne trgovine koje nude lokalne agri-food proizvode. Želja je podignuti povjerenje gostiju i posvjedočiti da ugostitelj koristi lokalne namirnice, te isticati tradicijske nematerijalne vrijednosti povezane s lokalnom gastronomijom.
Projekt je sukladan smjernicama strategije Od polja do stola, te smjernicama za zelenu i digitalnu tranziciju u provedbi aktivnosti, a financira se putem podmjere 19.3 “Provedba aktivnosti projekata suradnje” iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2022. putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Detalje o certificiranju oznakom “Local2Local”, koje započinje početkom 2025. godine, možete pratiti na www.local2local.org.
