"Nemo’š Šokcu naći nik’u manu, uvik ima šunki na tavanu" - stihovi ovog bećarca bolje od tisuću riječi kazuju što nam svima znači šunka i s kolikim se veseljem radujemo Uskrsu i blagdanskom stolu: šarenilu boja na kuhanim jajima, blagosti mladog luka, oporoj ljutini hrena, a nadasve mirisu kuhane šunke.
Šunka se jede od pamtivijeka
Šunka, taj brižno usoljen i dimljeni svinjski but, proizvodi se i jede od pamtivijeka. Znamo da su Kinezi svinjske butove solili još prije 7000 godina i da su ih drevni Gali dimili i sušili u doba starog Rima. Naravno, jer pravilno pripremljena i konzervirana, šunka je ona rijetka vrsta mesa koja može preživjeti ovo dugo razdoblje između kolinja i proljeća pa i duže.
Stoga ne čudi da su i prvi doseljenici u Novi svijet sa sobom nosili upravo šunke. Ne samo da su hranjive i nepcu fine, one su i dobar izvor proteina, ali i vitamina i minerala poput niacina, fosfora i cinka. Neke šunke, kažu gurmani, stare kao dobro vino i najbolje su kad odleže između 12 mjeseci i 3 godine. Okus im tada bude jači, a meso postane nekako mekše.
Omiljeni Ravlićev mesar pravi je stručnjak za šunku
Svaki narod ima svoju tajnu najbolje i najukusnije šunke
Svaki narod i svako podneblje čuva neku svoju tajnu i spravlja neki svoj recept koji se njeguje generacijama. Za ove naše, domaće šunke, ono najbolje od sebe dale su ove naše najdraže sorte: švedski landras, veliki jorkšir i dakako crna slavonska svinja, fajferica.
Naizgled se čini jednostavnim, ali znalci znaju da je dobru slavonsku šunku teže proizvesti od dobroga kulina. Oni koji nikad nisu uživo vidjeli kolinje i o svinjama znaju najviše i priče o vuku i tri praščića, često znaju pitati koja je šunka najbolja i kako će je prepoznati?
Na bogatom uskrsnom stolu nađe se uvijek barem jedna vrsta šunke...
Kako prepoznati najbolju šunku
Nema tu prevelikih tajni. Boja je, reći će vam svaki dobar mesar, prvo što se na šunki vidi. Ključ je u dimljenju jer se tako dobiva onaj specifičan, ugodan miris i okus mesa, ali i ona zlatnožuta, oku tako privlačna boja, nastala sagorijevanjem strugotina bukve, hrasta ili graba. Jer bude li presmeđa, znači da je presušila; ako je zelena načele su je bakterije, a ako je blijeda znači da nije bila dovoljno na dimu.
Za očima slijedi nos: miris šunke mora biti ugodan i ne smije vonjati na dim, amonijak ili ribu. Ne smije biti ni premekana niti pretvrda i njen okus mora biti na jeziku ugodan, ni preslan niti neslan. Jer previše soli prikrit će druge okuse, a bude li je premalo šunki će faliti okusa.
Nažalost, kako godine prolaze sve je manje ljudi koji imaju tu sreću da im šunka visi na tavanu. Zbog toga se, i zbog užurbanog ritma života, sve rjeđe gostimo onim tradicionalnim, velikim, dimljenim, domaćim šunkama, kuhanim, pečenim ili spravljenim u kruhu.
Ravlić šunke
Širok izbor šunki kod Ravlića
No, srećom, našim su nepcima jednako privlačne i modernije, jednako ukusne varijante. Kod Ravlića vas tako uvijek čeka širok izbor šunki koje pogađaju svačiji ukus i ispunjavaju svačiju gurmansku želju: šunke ili lopatice, one slavonske ili zlatne, rolane ili klasične, bez kostiju ili u obliku srca slavonskog.
Oni koji vole manje masnu šunku, odabrat će onu dimljenu; tko više voli da mu je meso masno uzet će vratinu, dok će se masnoće iz rolanih lopatica divno sljubljivati s pečenom koricom lisnatog tijesta u kojem će se ispeći.
Fenomenalna Ravlić šunka Srce slavonsko
Šunka - od predjela do glavnog jela
Šunka se može jesti topla ili hladna i pristaviti na stotine načina: kao glavno jelo ili predjelo, u složencima, salatama, pa čak i u gustim juhama, umiješana s kukuruzom i krumpirom. Dobro se slaže sa slanim, ali i slatkim okusima pa će je neki rado sljubljivati s ananasom i smeđim šećerom.
Ima i onih koji šunku vole glazirati medom; tako se kažu sladila i engleska kraljica Elizabeta II. Uostalom, šunka se jela i na prvim letovima u svemir, a na prvim olimpijskim igrama modernog doba sendviče sa šunkom i rakiju koristili su kao dozvoljeni stimulans.
Zato i ne čudi da se o šunkama ne pjevaju samo slavonski bećarci, nju je puna srca i želuca opjevao i sam Shakespeare. I to više puta.
Ravlić slavonska šunka
Najbolju i najpovoljniju ponudu šunki uoči Uskrsa možeš pronaći u mesnici Ravlić - u ponudi je omiljena Slavonska šunka, potom Delikates rolana šunka, Zlatna šunka bez kosti, Classic šunka te šunka Srce slavonsko. Koju god da odabereš, nećeš pogriješiti, možeš samo beskrajno uživati u divnim okusima. A savjet za pripremu uvijek ćeš dobiti od omiljenog Ravlić mesara...
A ako ti slučajno ostane ostataka Ravlić šunke i ne znaš što bi s njima, iskoristi ih za pripremu trganaca sa šunkom, jajima i mladim lukom, ili pak za pripremu ovih ukusnih kiflica koje će posebno razveseliti najmlađe.
Kiflice s Ravlić šunkom
Kiflice s Ravlić šunkom
Sastojci - za tijesto:
- 1 kg glatkog brašna
- 1 svježi kvasac
- 2 dcl toplog mlijeka
- sol
- ulje
- 4 dcl vode
Sastojci - za nadjev:
- 15 dkg Ravlić šunke po izboru
- 15 dkg sira
Postupak:
- U toplom mlijeku razmuti kvasac. Pusti da se diže 15-ak minuta.
- U brašno dodaj sol, ulje i dignuti kvasac. S vodom zamijesi mekano tijesto.
- Ostaviti da se diže na toplome oko sat vremena, odnosno dok se ne udvostruči.
- Tijesto podijeli u 5 kugli iste veličine, razvaljaj ih i svaku kružnicu izreži na 4 trokuta.
- Stavi sir i šunku i zarolaj.
- Stavi u protvan obložen papirom za pečenje i premaži žumanjkom.
- Po želji, kiflice pospi sezamom, makom ili krupnom solju.
- Peci 20 minuta na 180 stupnjeva.