Ljeto je idealno vrijeme za uživanje u morskim poslasticama kao što su riba i morski plodovi, no upravo tada raste pritisak na pojedine morske vrste i njihova staništa. WWF Adria novom kampanjom poziva na održiviji izbor namirnica iz mora i pokazuje kako i ono što stavimo na tanjur može pomoći u očuvanju Jadrana.
Riba i morski plodovi neizostavan su dio ljetnog jelovnika, bilo da ih pripremamo kod kuće ili naručujemo u restoranu. No dok uživamo u okusima Jadrana, važno je razmišljati i o tome odakle dolaze namirnice koje jedemo i kakav njihov izbor ima utjecaj na morski ekosustav.
Upravo na to upozorava svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, koja kroz novu komunikacijsku kampanju WWF Adria poziva građane: "Jedi kao lokalac i čuvaj more kao profesionalac".
Poruka kampanje je jednostavna – male promjene u odabiru morskih proizvoda mogu napraviti veliku razliku. Umjesto vrsta čiji izlov ugrožava prirodu ili je zakonom zabranjen, WWF predlaže dostupne i održivije alternative.
Evo koje vrste WWF Adria preporučuje za konzumaciju, a koje ne bismo trebali konzumirati
Umjesto jastoga – plavi rak
Jedan od primjera odnosi se na jastoga s vanjskim jajašcima. WWF Adria umjesto njega preporučuje plavog raka, invazivnu vrstu čiji ciljani izlov može pomoći u smanjenju pritiska na domaće morske ekosustave.
Plavi rak posljednjih se godina proširio Jadranom, a kao invazivna vrsta može predstavljati ozbiljan problem za autohtone vrste i ravnotežu ekosustava.
Plavi rak pojavio se i u Vranskom jezeru
Prstaci su zabranjeni, a dagnje su odličan izbor
Ljubitelje školjaka WWF podsjeća na važnu činjenicu: vađenje prstaca u Hrvatskoj je strogo zabranjeno. Razlog nije samo zaštita same vrste. Njihovo vađenje uništava obalne stijene i staništa koja se vrlo sporo obnavljaju.
Umjesto prstaca, WWF predlaže dagnje – lokalnu, dostupnu i održiviju namirnicu koja se može pripremiti na brojne načine.
Umjesto kirnje tijekom lovostaja – vatrenjača
Još jedna zanimljiva alternativa odnosi se na kirnju. Tijekom njezina lovostaja WWF preporučuje odabir vatrenjače, poznate i kao riba lav.
Riječ je o invazivnoj vrsti koja se širi Jadranom i može ugroziti autohtone vrste. Njezinim ciljanim uklanjanjem moguće je pridonijeti zaštiti domaćih morskih ekosustava.
"Naš cilj nije govoriti ljudima što ne smiju jesti, nego pokazati da svojim izborom mogu biti dio rješenja. Svaki odgovoran odabir u restoranu, ribarnici ili trgovini može doprinijeti očuvanju morskih staništa i vrsta koje Jadran čine jedinstvenim. Upravo zato želimo približiti održive alternative koje su dobre i za ljude i za prirodu“, ističe Patrik Krstinić, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Zašto jesti invazivne vrste?
Na prvi pogled možda zvuči neobično poticati izlov neke životinje, no kod invazivnih vrsta situacija je nešto drugačija.
Plavi rak i vatrenjača nisu prirodni stanovnici Jadrana, a njihovim širenjem može doći do pritiska na domaće vrste i narušavanja prirodne ravnoteže.
"Razumijemo da ova tema može izazvati zabrinutost jer govorimo o živim životinjama. Međutim, poticanje izlova invazivnih vrsta ne znači promicanje ubijanja, već odgovorno upravljanje vrstama koje uzrokuju znanstveno potvrđenu štetu prirodi“, objašnjava Krstinić.
Dodaje kako cilj nije uništavanje životinja radi zabave, nego smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost. Izlov bi pritom trebao biti ciljan, reguliran i proveden na što humaniji način, uz izbjegavanje nepotrebnog stradavanja i rasipanja ulova.
Ako je invazivna vrsta sigurna za konzumaciju, njezino korištenje kao hrane može biti odgovornija opcija od uklanjanja bez ikakve daljnje uporabe.
I naš tanjur može pomoći Jadranu
I naš tanjur može pomoći Jadranu
"Održiviji izbor morskih proizvoda ne znači odricanje od ribe i morskih plodova. Naprotiv, cilj je birati pametnije i odgovornije. Odabirom dostupnih i održivijih vrsta možemo pridonijeti zaštiti morskih staništa, smanjenju pritiska na ugrožene vrste i očuvanju bioraznolikosti Jadrana.
Jer svaki put kada naručujemo ribu u restoranu, kupujemo namirnice na ribarnici ili biramo što ćemo pripremiti za ručak, donosimo malu odluku koja može imati puno veći utjecaj. Ono što danas biramo staviti na tanjur može pomoći odlučiti kakav će Jadran ostati budućim generacijama"; poručuju iz WWF-a Adria.
Čuvajmo naše divno Jadransko more, jedimo samo ribu i morske plodove iz održivih izvora!
