Da nema kolinja, naši bi stolovi bi bili siromašni, hladnjaci prazni, a smočnice puste. Jer, bez svinjokolje mogli bismo zaboraviti na sve te sušene i dimljene kobasice, na krvavice, na kulene, kulenove seke i šunke, slanine i dakako čvarke i paštete. Ne bismo imali ni kotlete, ni pečenke, a ostali bismo i bez gulaša i sarmi.
Ravlićev mesar pravi je stručnjak za svinjokolju
Nema 'tice do prasice
"Nema 'tice do prasice", govori se od pamtivijeka, a oni stariji znaju reći i da "Sveta Luca krmke tuca". Svinjokolja, kolinje, disnotor rekli bi Bunjevci iz Bačke, ključan je datum u kalendaru svakog seljaka i svakog mesara po kojem se, možemo slobodno reći, računaju godišnji kalendari.
Samo što će za neke to biti već dolaskom prvih hladnijih dana u studenome, za druge krajem tog mjeseca ili pak sredinom prosinca oko Svete Lucije ili tamo u vrijeme između Božića i Nove godine. Razlozi za to korijene vuku iz drugačijih podneblja, navadama, praznika i blagdana koji će vam dati dovoljno vremena da ga posvetite kolinju.
Bez kolinja ne bi bilo divnih Ravlić krvavica
Svinjokolja kao dio tradicije Hrvatske i okolnih zemalja
Ovaj je običaj raširen cijelim prostorom jugoistoka Europe, a tradicija je naročito zaživjela u ravnicama Slavonije, Baranje, Srijema, Bačke, Vojvodine, Posavine, Podravine, Zagorja i Međimurja, ali do njega drže i u Dalmatinskoj zagori. To je važan događaj i u Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, na istok preko Rumunjske i Moldavije do Ukrajine i dalje, i na zapad od Italije preko Španjolske sve do Portugala.
Samo kolinje je dakako puno više od oštrenja noževa, tranširanja i pripreme hrane; to je i veliki društveni događaj, niz običaja iz kojih se najbolje može vidjeti kako se i od čega u nekom kraju živi, što je kome dostupno i tko u što vjeruje, što poštuje i čemu se klanja.
Svinjski kotleti
Rituali koji prate kolinje
Brojni rituali koji prate kolinje prenose se s koljena na koljeno; neki običaji s vremenom nestaju, neki se prilagođavaju novom dobu, a neki ostaju, mada se više nitko zapravo ne sjeća zašto, ali ih se pridržava jer je tako red.
Početak kolinja obično su obilježavale molitve i blagoslovi, zahvale životinji koja će nam dati sigurnost i obilje hrane tijekom cijele godine. Neki su pak vjerovali da je velika nesreća ako se tijekom kolinja prolije krv ili se nešto razbije.
U mnogim se krajevima pak točno znalo tko uopće smije, a tko ne smije prisustvovati događaju i pripremi mesa. I sama hrana koje se pripremala na kolinju imala je svoju simboliku: krvavica je tako donosila zdravlje i snagu, a slanina značila obilje.
Vještina mesara ključna je kod svinjokolje
Važna je - vještina mesara
Mogućnosti su gotovo neograničene, a što će se napraviti ovisit će o tradiciji nekog kraja, o vještini mesara i dakako ukusu. Na jednu stranu odvaja se meso za kuhanje i pečenje: sočni i ukusni kotleti za pečenje na roštilju ili u pećnici, zatim pečenice od većih komad mesa, obično buta ili vrata koji se peći u komadu, a tu idu i komadi od svinjskog vrata i dijelovi od koji će spravljati gulaši
Na drugu stranu idu komadi poput svinjskih nogica koji se suše i dime u šunke, i dijelovi od kojih se rade kobasice, kuleni, krvavice, slanine i čvarci.
Kolinje je gastronomski događaj, a ono što se priprema odmah nakon klanja i ono što se sprema za kasnije uvelike će ovisiti o tradiciji svakog kraja i o tome što se želi dobiti.
Priprema Ravlić kobasica
Od jetrica do pripreme kobasica
U principu, odmah nakon klanja, dok je meso još toplo, obično se pripremaju jela koja zahtijevaju brzu obradu poput dinstanih ili prženih jetrica s lukom, svježe pečene slanine ili kuhanog jezika.
Ono što će se jesti kasnije, tijekom godine, a možda nečega preostane i do sljedećeg kolinja, soli se, suši, dimi, kuha u masti, zakiseljava i konzervira s raznim začinima kako bi se dobio karakterističan miris i okus koji ga čini drugačijim od drugih.
Svaki kraj dakako drži do svojih specifičnih recepata i svaki se kraj s pravom ponosi nekim svojim specijalitetom: u Slavoniji će to biti kulen, u Dalmaciji pršut, u Zagorju kobasice.
Slavonci bi se čak mogli i naljutiti ako im kažete da vam je njihova bogato začinjena kobasica ljuta, Zagorci će gledati da na stol s kobasicama pristave i kiselo zelje, Ličani će svoje pršute i šunke dugo sušiti na hladnom zraku, Dalmatici se u pripremi obilato služiti ružmarinom i kaduljom, a Istrani će u cijeli proces rado uključiti i kakvu divljač.
Običaji iz prošlosti vezani uz kolinje
Kolinje je nekad završavalo karminom, posebnim slavljem u kojem bi se na gozbu i piće zvali i gosti, ponekad i maskirani, a sve vezano uz svinjokolju završavalo bi na Čistu srijedu. U nekim krajevima djevojke bi tada skupljale kosti i razbacivale ih po dvorištu; vjerovalo se da će se prva udati ona čiju bačenu kost prvu zgrabi neki pas.
Mnogi takvi običaji polako nestaju, vjerovanja se zaboravljaju ili završavaju u predajama, no srećom ostaju nam recepti, oni tradicionalni, domaći, prepisani iz knjiga, oni naučeni na putovanjima i skinuti s YouTubea. I svaki od njih može biti jednako ukusan i jednako vrijedan.
Divni Ravlić čvarci i slasne kobasice
U vrijeme kolinja, ali i tijekom čitave godine u mesnicama Ravlić mogu se pronaći brojni proizvodi koje dobivamo tijekom svinjokolje. Od odličnog svježeg svinjećeg mesa, poput lungića, kotleta, vratine, buta, mljevenog i carskog mesa... pa sve do divnih kobasica, kulena, krvavica, čvaraka, slanine, ali i divne, snježnobijele, ukusne i zdrave svinjske masti. Sve je te proizvode Ravlićev mesar brižno pripremio za svoje stalne kupce, ali i one koji će to tek postati...
U nastavku donosimo odličan recept u kojem možeš uživati tijekom kolinja, ali i nakon što ono završi. Recept za pečenu Ravlić vratinu i kobasicu s kiselim kupusom potpisuje omiljena osječka blogerica Maja Božičanin maXYama, majstorica domaćih slavonskih recepata.
pečena Ravlić vratina i kobasica s kiselim kupusom
Ne gasi ekran dok kuham
- Svinjski vrat 2 kg
- Kobasica 1 kom
- Svinjska mast
- Kiseli kupus 500 g
- Luk 1 kom
- Krumpir 1 kg
- Maslac
- Mlijeko
- Sol
- Papar
-
Zagrijte pećnicu na 220 stupnjeva. Ravlić svinjsku vratinu dobro posolite i stavite peći u namašćenu posudu u koju prije pečenja ulijte malo vode.
Nakon 20-ak minuta, smanjite temperaturu na 150* i pecite 2 sata uz povremeno zalijevanje s masnoćom od pečenja.
Zadnjih 15-ak minuta pojačajte pećnicu na 220 stupnjeva, dodajte kupus i kobasicu pa zapecite sve zajedno kako bi se arome spojile.
-
Dok se meso peče, stavite peći Ravlić kobasicu na malo masnoće, dodajte malo vode i poklopite. Pecite na laganoj vatri.
Kupus isperite u hladnoj vodi. Luk nasjeckajte i popržite na malo masti, kada luk karamelizira, dodajte kupus, promiješajte pa kratko dinstajte.
Kiseli kupus nikada ne solim, dovoljno je slan, no vi probajte pa začinite prema potrebi. Krumpir ogulite i skuhajte u slanoj vodi. Napravite pire s toplim mlijekom i maslacom.
-
Kobasicu i meso poslužite uz kiseli kupus i pire krumpir.
