Dobro poznata biljka svim starim civilizacijama, pa i Egipćanima kod kojih je pronađeno u grobnicama kod Tebe iz vremena 1500 godine prije nove ere u glinenoj posudi zrna žita i grančica s plodom kopra. Gajili su ga i stari Židovi u Palestini te se spominje i u Novom zavjetu. Grci su ga koristili kao lijek i začin isto kao i Arapi i Rimljani. Tijekom srednjeg vijeka koristio se kao zaštita od vještičjih uroka, a stavljao se i u vino radi afrodizijačkog svojstva za kojeg su vjerovali da ih ima. Koristio se u prošlosti i za ublažavanje glavobolje i za liječenje bolesti grla.
Kopar može narasti do 1 m i ima karakteristično igličasto, gusto raspoređeno lišće i žute cvjetove. U kulinarstvu, medicini i za druge svrhe koriste se sjemenke, listovi i cvjetovi kopra. S obzirom na tradicionalnu gastronomiji, kopar se obično poistovjećuje s Njemačkom i zemljama Skandinavije jer se tamo učestalo koristi u receptima.
Tijekom stoljeća kopar se koristio i u razne medicinske svrhe, kao lijek protiv simptoma žutice, glavobolje, gubitka apetita, gastrointestinalnih problema i dr. Čaj od kopra koristi se i danas - smatra se da može pomoći probavi i liječenju štucavice, grčeva te ojačati nokte.
Kopar u kulinarstvu
Kopar je kod nas omiljeni mirisni začin. U tu svrhu koriste se svježi ili osušeni listići, cvjetne cvasti i sjemenke. U jela ih umiješamo tek pred kraj kuhanja jer su eterična ulja kopra vrlo hlapiva. Miriše slatko, slično komoraču i anisu, uz primjese peršina. Koriste se i sjemenke i listovi, svježi zeleni ili sušeni. Indijski kopar ima opore sjemenke koje se koriste u začinskoj mješavini curry. Lako ga je uzgojiti kao vrtnu biljku ili u lončanici.
Svježim sjeckanim listićima kopra začinjavaju se zelena salata, salate od rajčica i krastavaca, dodaje se ljetnom varivu od krastavaca, toploj krumpir salati, majonezama, umacima s kiselim vrhnjem i jogurtom. Kiseli krastavci kisele se s grančicama kopra.
U zemljama sjeverne Europe dodaje se jelima od riba, primjerice u Švedskoj se dodaje tradicionalno soljenom lososu,, rakovima i školjkama kao umak, haringama u marinadu. Na Bliskom istoku dodaje se riži, bobu, tikvicama, špinatu, leći.
Sjemenke su nešto ljuće i oštrije arome od listova, pa se dodaju jačim jelima koja griju. U Skandinaviji ih koriste za aromatiziranje octa, mljevene se dodaju kruhu i kolačima. Mogu se i posipati po toploj krumpir salati i zimskim krem juhama od bundeve.
Narodna vjerovanja
Buketić kopra na vratima štiti ukućane od "zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od "zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od "crne magije“.
Isprobajte kopar u ovim jelima:
Brzi quiche od dimljenog lososa i kopra
Kremasta salata od krumpira i kopra
Saznajte sve i o ovim začiima:
